OTROVNI SOČNI PLODOVI
Osim jestivih sočnih plodova u šumi se
mogu naći i otrovni sočni plodovi od kojih većina ima oštar gorak ili odbojan
okus. Međutim ima i onih koji ga nemaju i ti su najopasniji kao npr. velebilje,
kozlac i bljušt. Otrovnost plodova povezana je s prisutnim količinama
alkaloida, saponozida, antrakinona i dr. tvari. Neki su plodovi otrovni u
nezrelom stanju dok su u zrelom ili manje otrovni ili jestivi. Postoje i
plodovi koji su jestivi, ali imaju otrovne sjemenke (tisa, sremza, crvena bazga).
Postoje i oni koji su otrovni samo u sirovom stanju jer im se kod povišene
tempereture toksične tvari razaraju (npr. crna bazga, jarebika, šibikovina).
Postoje i jestivi sočni plodovi, kao npr. šumske jagode, koje mogu izazvati
alergične reakcije kod posebno osjetljivih osoba. Štetne reakcije otrovnih
plodova također ovise i o količini pojedinih plodova. Trovanja su najčešća kod
djece, uglavnom zbog privlačnih žarkocrvenih ili crnih boja plodova. Zbog toga
je potrebno djecu informirati o opasnostima koje im prijete ako jedu nepoznato
bilje. Malokada dolazi do trovanja odraslih osoba. OTROVNE TVARI
1. Alkaloidi 2. Saponini Literatura:
Domac, R.(1994): Flora Hrvatske. Školska knjiga, Zagreb. Internet stranica:
Alkaloidi su bezbojne, krute, kristalične tekućine, bez mirisa i gorkog okusa.
Netopljivi su u vodi, ali su lako topivi u organskim otapalima. To su organski
spojevi pretežno biljnog podrijetla, različite kemijske građe. Poznati tekući
alkaloid je nikotin, koji se najčešće nalazi u duhanu. U biljkama su uvijek
vezani za organske kiseline. Većinom su sastojci viših biljaka, a rijetki su u
nižim. Najviše ih ima u korjenju biljaka. Njima pripadaju biljni otrovi od
kojih su najdjelotvorniji morfij, strihinin, kinin i kokain. Takvi otrovi su
opasni jer izazivaju ovisnost ljudi.
Saponini su vrsta glikozida, a naziv su dobili zato što se pjene kao sapun kada
dođu u doticaj sa vodom, dok nakon reakcije čine koloidnu otopinu. Ako dospiju
u krvotok izazivaju hemolizu, a nadražuju i sluznicu.
hpd.botanic.hr/htmlstranice/mature/plodovivz/uvod.htm
Grlić, Lj. (1984): 99 jestivih i otrovnih iboba. Prosvjeta, Zagreb.
Maletić, Z.(1986): Naše otrovne životinje i bilje. Stvarnost, Zagreb.
Šilić, Č. (1983): Atlas drveća i grmlja. Svjetlost, Sarajevo.
Šilić, Č.(1983): Šumske zeljaste biljke. Svjetlost, Sarajevo.
Margareta Šeparović
apsolvent biologije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb