POTOČNI RAK (Austropotamobius torrentium)
Potočni rak živi u bistrim planinskim vodama Srednje Europe, dunavskog poriječja, Dnjepra
i u Makedoniji. Kod nas se javlja i u obliku A. t. natio danubica, koja se u
Hrvatskoj javlja u području Gračana, Podsuseda, Medvešćaka, Dobre, Gerova, u
Srbiji u donjem dijelu dunavskog sustava; nađen je u Rumunjskoj, Mađarskoj, a
djelomično i u Sloveniji.
SISTEMATIKA
Potočni rak pripada:
tipu organizacije Polymeria – mnogokolutićavci GRAĐA
Viši raci predstavljaju razvijeniju skupinu rakova. Imaju 8 pereiomera i 6 pleomera.
Endopoditi pereipoda slični su nogama za hodanje kod paučnjaka i kukaca. Granica između
pereiona i pleona nalazi se iza 8. pereiomere, gdje je i muški spolni otvor.
Opaža se naginjanje cefalizaciji, pri čemu se pojedini kolutići pereiona s
ekstremitetima priključuju glavi. Dolazi i do razvoja duplikature kože,
karapaksa, koji se na leđnoj strani spoji s pereionom, odakle se sa svake
strane spušta po jedan nabor, pa nastaju postrane šupljine unutar kojih su
škrge. Na pleonu se nalazi 6 pari nogu. Posljednji par pleopoda preobražuje se u uropode.
Zadnji kolutić (telson) zajedno s uropodima izgrađuje repnu lepezu. Na glavu se
nastavlja rostrum. Sastavljene oči nalaze se na dršku.
PROBAVNI SUSTAV
Probavilo je složene građe. Prednji dio probavila je diferenciran u dio za sitnjenje hrane i u
aparat za filtraciju. Radom oba ta dijela postiže se da u žlijezde srednjeg
crijeva dospiju samo sitne čestice, a svi se veći dijelovi odvode u crijevo.
Lateralni i ventralni uzdužni nabori koji se protežu kroz želudac i sam želudac
podijeljeni su na dva dijela koji se jedan od drugoga razlikuju. Prednji dio,
tzv. kardia služi za sitnjenje, a stražnji tzv. pilorus, uglavnom za
razdvajanje sitnijih i grubljih čestica hrane. Srednje crijevo je vrlo kratko.
Ima 1 – 2 dorzalne slijepe vrećice na prednjem dijelu i 2 bočne žlijezde
srednjeg crijeva različite građe. Kao ekskrecijski organi služe antenalne žlijezde.
OPTJECAJNI SUSTAV
Srce je malena vrećica s tri para ostiola, dva para s leđne strane i jedan par s trbušne. Nalazi
se u stražnjem dijelu glavopršnjaka. Iz srca izlazi u glavu jača aorta. Optjecajni sustav izgrađen
je od zatvorenih arterija, a vene nemaju nikakve vlastite stjenke. Dva para postranih arterija
su antenalne arterije i visceralne arterije, koje idu u probavne i spolne
organe. Neparna podživčana, subneuralna arterija prolazi ispod živčanog lanca.
U pleon izlazi iz srca leđna arterija, arteria dorsalis.
DIŠNI SUSTAV
Potočni rak diše škrgama. Škrge su raspoređene u dva niza, a nazvane su prema mjestu gdje su
pričvršćene. Vanjske podobranhije pričvršćene su za privjeske koksopodita, a
unutrašnji dvostruki niz artrobranhija izlazi iz membrane pri osnovici tih
privjesaka. Struju vode kroz škržnu šupljinu i oko škrga proizvodi proširen i
povećan vanjski režanj drugog para donjih čeljusti koji je opskrbljen dlačicama
kojima neprestano tjera vodu.
SPOLNI SUSTAV
Plodila se nalaze u glavopršnjaku. Parna su. Iz parnog dijela jajnika izlaze parni jajovodi koji se
otvaraju ženskim spolnim otvorima na osnovnom članku 3. para pereipoda nogu.
Isto tako, iz parnog dijela sjemenika izlaze dugački i smotani sjemenovodi koji
se otvaraju na osnovnom članku 5. para prsnih nogu. Pri parenju ispuštaju
spermatofore. Ženke nose jajašca prilijepljena ispod zatka o zadčane noge.
Mladi se razvijaju preobrazbom.
LITERATURA
I.Matoničkin, I.Habdija, B.Primc-Habdija: Beskralješnjaci, ŠK, Zagreb, 1998.
LINKOVI
www.roggo.ch
koljeno: Arthropoda – člankonošci
potkoljeno: Branchiata – škrgaši
razred: Crustacea – raci (viši raci)
nadredu: Eucarida
www.unizh.ch
www.wirbellose.de
www.mnhn.fr
www.aquarium-bbs.de
Irena Kolar
Student 4. godine, smjer: profesor biologije i kemije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb