U južnoslavenskom folkloru postoji vjerovanje da biljne bolesti koje
izazivaju gljivice roda Peronospora uzrokuje "kiša sa suncem". Sačuvani su narodni tekstovi
koji ukazuju na nepovoljno djelovanje istovremene pojave kiše i sunca. Monoleksemska imenovanja kiše
sa suncem u južnoslavenskim jezicima su balsara, klja, maća, mana, tonja, cvek i u
poljskom ruda. Mana je sinonim za peronosporu vinove
loze. "Pada kiša, greje sunce, če da ubije lozu mana". Termin je ograničen na prostor ist. Srbije,
juž. Bugarske i Rumunjske uz granicu sa Srbijom i Crnom Gorom. "Manin lišaj je neka ljuta rosa koja ubija
voće u cvatu i vinograde, te urod gotovo sav opada". Manna dolazi iz starohebrejskog, te se
smatra da je u pitanju semantički pomak biblijskog naziva mana – nebeska kiša. Neki pak smatraju da je
mana posuđenica iz turskog, tur. mana = pogreška, manjkavost, nedostatak. Peronospora vinove loze napada listove i plodove vinove loze. Za vlažnih i
toplih godina uzrokuje znatne štete. Suzbija se prskanjem nadzemnih dijelova fungicidima - na bazi bakra
(modra galica). LITERATURA
B. Klaić, "Veliki rječnik stranih riječi", Nakladni zavod MH, Zagreb 1990. LINKOVI
"Pada, pada maća/ bit će žita kraća./ Ustav, Bože, maću/ da to dica ne plaću."
(Tomislavgrad, 1899.). Nabrojani folklorni izrazi ograničeni su prostorno i nisu
jezične univerzalije.
Aljoša Duplić
Student 4. godine, smjer: profesor biologije i kemije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb