Gregor Mendel (1822-1884) i njegov grašak. Mendel je bio češki redovnik koji se bavio prirodnim znanostima. Prvi je postavio temeljne zakone nasljeđivanja promatrajući i proučavajući kako se pojedina svojstva nasljeđuju na biljkama graška. Grašak je biljka pogona za istraživanja zbog lakog uzgoja, a kako je samooplodna biljka, lako je održavati čiste linije. Takve se biljke oplođuju same i potomci uvijek nasljeđuju jednaka svojstva. Križanjem s biljkama drugih svojstava primijetio je da se pojedina svojstva različito nasljeđuju i da se različiti potomci uvijek pojavljuju u pravilnim brojčanim odnosima.
Osnova nasljeđivanja su geni
Gen je osnovna jedinica nasljeđa. To je dio DNA molekule koji kontrolira određenu nasljednu osobinu. Svaki gen ima svoj određeni lokus, tj. mjesto na kromosomu. Jedan gen sačinjavaju dva alela koji se nalaze na homolognim kromosomima, od kojih je svaki naslijeđen od jednog roditelja. Aleli se označavaju velikim i malim slovima abecede npr. a ili A. Mendel nije još tada znao za gene, nego ih je zvao faktorima nasljeđa. Primijetio je također da neki faktori prevladavaju nad drugima. Jedinka može nositi dva jednaka alela za jedno svojstvo pa se tada naziva homozigot (AA ili aa), ukoliko su različiti onda je to heterozigot (Aa).
Genotip i fenotip
Sa ova dva pojma nužno se susrećemo u genetici pa ih isto treba objasniti. Fenotip su sve osobine nekog organizma tj. sva njegova fiziološke i
morfološka svojstva (boje očiju i kose, veličina nosa, visoki ili niski krvni tlak…). Fenotip je izraz genotipa tj. genetskog nasljeđa koje organizam nosi,
ali na fenotip utječe i okolina.
Genotipom se naziva sveukupno nasljeđe nekog organizma, dakle svi njegovi geni. Međutim kako je fenotip izraz genotipa to obrnuto ne mora biti jer
se ne moraju sva svojstva genotipa izraziti. Netko može nositi gen za boju očiju koji se sastoji od alela za smeđe i alela za plave oči. U tom slučaju oči će
biti smeđe jer je smeđa boja očiju dominantna nad plavom. Tako je plava boja, iako se nalazi u genomu, ostala skrivena u fenotipu.
Dominantno i recesivno svojstvo
Mendel je križanjem graške visoke i niske stabljike (to je parentlna ili roditeljske generacije koju označimo s P) uočio da se u prvoj generaciji (filijalna generacija F1) pojavljuju biljke sa visokim stabljikama i to sve. Kada je križao F1 međusobno u idućoj F2 generaciji bilo je i visokih i niskih stabljika. Tako je on zaključio da za jedno svojstvo postoje dva alela (on ih je nazvao nasljednim faktorima). Kako se svojstvo nekad pojavi, a nekad ne zaključio je da mora postojati razlika u jačini njihova izražavanja u fenotipu. Tako je one koji prevaladavaju nazvao dominantnima (označavaju se velikim slovima abecede), a onaj potisnuti je nazvan recesivan (označavaju se malim slovima abecede).
Mendelovi zakoni
O Mendelovim zakonima križanja napisano je puno u različitim knjigama, priručnicima i popularnim časopisima (npr. Priroda). Također se dosta podataka može pronaći na internetu, nešto na hrvatskim, nešto na stranim stranicama. Zato predlažem da se poslužiš nekom od tražilica (Yahoo, Google,...)
Osim toga preporučujem još neke stranice kojima sam se koristila pri pisanju ovog odgovora:
Na kraju bih ti preporučila da dobro proučiš udžbenik za 4. razred gimnazije jer je stvarno tamo sve jako dobro objašnjeno. Eto nadam se da sam barem malo pomogla.
LITERATURA
Maja Knepr
Student 4. godine, smjer: profesor biologije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb