Porodica štitarki (por. Apiaceae, red Apiales) obuhvaća velik broj autotrofnih, uglavnom zeljastih biljaka, polugrmova i grmova. Bogatstvo porodice čini 420 rodova sa priblizno 2850 vrsta rasprostranjenih većim dijelom u umjerenom klimatskom pojasu sjeverne zemljine polutke. Pojedine vrste bile su izuzetno cijenjene još kod starih Grka i Rimljana zbog specifičnog mirisa i okusa koji potječe od uljaste tekućne smještene u uljnim kanalima stabljika, listova i plodova. Iako najčešće predstavljana mrkvom (Daucus carota) ova porodica obuhvaća brojne druge vrste koje dolaze u uzgoju kao ljekovite biljke, češće začini npr. kim (Carum carvi), anis (Pimpinella anisum), korijandar (Coriandrum sativum), kopar (Anethum graveolens), komorac (Foeniculum vulgare), peršin (Petroselinum crispum) i dr...
Neke morfološke karakteristike porodice Apiaceae
Desetak centimetara pa do nekoliko metara visoka šuplja stabljika podjeljena čvorovima (nodiji) nosi višestruko razdijeljene listove bez palistića, ali s proširenim rukavcem. Na vrhu stabljike i njenih ogranaka nalaze se cvjetovi skupljeni u naročiti tip cvata ŠTITAC (ime porodice!!!!). Takvi cvatovi često tvore sastavljeni štitac. Cvjetovi su sitni, uglavnom višesimetrični (aktinomorfni). Ocvjeće je pentamerno - postoji 5 lapova koji grade časku i 5 latica koje grade vjenčić. Unutar kruga ocvjeća nalazi se 5 prašnika i podrasla plodnica od dva plodna lista. Cvjetovi su entomofilni, što znači da u procesu oprašivanja sudjeluju kukci - oni prenose polen s prašnika jedne jedinke na njušku tučka druge jedinke. Cvjetovi su, dakle, dvospolni jer sadrže i prašnike i plodne listove. Iz podrasle plodnice od 2 plodna lista razvija se suhi plod kalavac sraštavanjem sjemene lupine s usplođem. Takav kalavac raspada se u dva jednosjemena plodića - merikarpa, koji neko vrijeme vise na dršku - karpoforu, a zatim otpadnu. Pojedinačni plodići često imaju izrasline u obliku kukica kojima se prihvaćaju za životinje koje prolaze i na taj način se rasprostranjuju.Takav način rasprostranjivanja naziva se epizoohorija.
LITERATURA
LINKOVI
Dubravka
Student 4. godine, smjer: profesor biologije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb