Odgovori na postavljena pitanja - Biologija
Do prije nešto više od petnaest godina znanstvenici su smatrali kako je boja očiju određena jednim parom gena. Alel za smeđe oči se smatrao dominantnim nad
alelom za plave oči. Priča o genim uključenima u određivanje ovoga svojstva je zapravo puno kompleksnija. Trenutno su poznata tri gena koja su uključena u
kontrolu boje očiju u čovjeka. Dva para gena smještena su na petnaestom kromosomu, dok je jedan smješten na devetnaestome. Gen bey2, smješten na
petnaestome kromosomu, dolazi u alelim formama za plavu i smeđu boju. Drugi gen lociran na devetnaestome kromosomu (gen gey) dolazi u alelim
formama za plavu i zelenu boju. Treći gen bey1, lociran na petnaestome kromosomu, je centralni gen za smeđu boju očiju.
Genetičari su dizajnirali model u kojemu korištenjem gena bey2 i gey objašnjavaju nasljeđivanje smeđe, zelene, tj. plave boje očiju (Slika 1). U
ovome modelu gen bey2 dolazi u alelim formama za smeđu i plavu boju. Alel za smeđu boju je uvijek dominantan nad plavim alelom, pa čak i kada je
osoba heterozigot (sadrži jedan alel za smeđu i jedan alel za plavu boju) za bey2 gen smeđa boja će se ispoljiti. Alel gey također dolazi u dvije
alelne forme, jedan za zelenu i jedan za plavu boju. Alel za zelenu boju je dominantan nad alelom za plavu boju, ali recesivan u odnosu na alel za smeđu boju
koji se nalazi na petnaestome kromosomu.
Ukoliko osoba na petnaestome kromosomu nosi alel za smeđu boju, a ostali aleli su za plavu ili zelenu boju, osoba će imati smeđe oči. Ukoliko se na
devetnaestome kromosomu nalazi alel za zelenu boju, a na ostalim lokusima se nalaze aleli za plavu boju, osoba će imati oči zelene boje. Plava boja očiju biti
će prisutna samo u slučaju kada su sva četiri alela za plavu boju. Ono što je bitno naglasiti je, da ovaj model objašnjava samo nasljeđivanje čisto plave, čisto
smeđe i čisto zelene boje, ali se ne može primijeniti na nasljeđivanje npr. sive boje, boje lješnjaka ili pak različitih nijansi smeđe, zelene ili plave boje očiju.
Njime ne možemo objasniti kako dvoje roditelja plave boje očiju mogu imati dijete smeđih očiju ili kako se boja očiju može mijenjati s vremenom. Ovo upućuje
da postoje drugi geni, koji trebaju biti još otkriveni, a određuju boje očiju ili da postoje geni koji sudjeluju u modificiranju ekspresije već poznatih gena bitnih za
boju očiju.
Boja očiju u čovjeka određena je količinom pigmenta melanina koji je prisutan u šarenici oka (Slika 2). Melanin je tamni pigment koji se odlaže na prednjoj
površini šarenice. Ukoliko je puno melanina prisutno, oči će izgledati smeđe ili čak crno, suprotno, ukoliko je vrlo malo melanina, oči će biti plave. Neke srednje
količine melanina koje se nalaze između ovih krajnosti dati će oči sive, zelene ili različite nijanse smeđe boje. Geni djeluju na način da svojim produktima
kontroliraju količinu melanina koja će biti proizvedena. Novorođenčad imaju plave oči, zato što u trenutku kada su rođena ne započinje odmah produkcija
melanina u njihovoj šarenici. Djetetove oči mogu se promijeniti u zelenu, smeđu ili neku drugu boju kako započinje sinteza melanina.
Dodatne informacije moguće je pronaći na slijedećim web stranicama:
Slika 1. Model prema kojemu je moguće odrediti nasljeđivanje čisto plave, tj. čiso zelene, tj. čisto smeđe boje očiju (B = alel za
smeđu boju; G = alel za zelenu boju; b = alel za plavu boju)
Slika 2. Prikaz ljudskog oka (naznačena šarenica)
Barbara Bohaček
Student 4. godine, smjer: molekularna biologija
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb