Odgovori na postavljena pitanja - Biologija
Pozdrav,
evo ukratko odgovora na postavljena pitanja, a za sve detalje slobodno mi se ponovno obratite na
e-mail biljana@ppzsg.org
Što se tiče prehrane mladih zmija ona se uvelike razlikuje od vrste do vrste, ali postoji jedan termin koji se zove ontogenetička promjena (engl. ontogenetic shift)
i uključuje upravo tu promjenu prehrane od mladih do starijih (većih) zmija. Radi se zapravo o sljedećem - zmije jedu relativno veliki plijen u odnosu na svoju
veličinu (čak do 70% svoje tjelesne težine i širi nego što je njihova glava). Često čak izbjegavaju "premali" plijen, iz energetskih razloga (utrošeno vrijeme i
energija na lov i slično). Iz tog razloga su morali razviti morfološke prilagodbe kao što su labavo povezana donja i gornja čeljust, nema sternuma (prsne kosti).
Nakon što se najedu mogu postiti neko vrijeme. Upravo zbog te veličine i dostupnosti plijena prehrana se može razlikovati, i često se razlikuje, kod mladih i
odraslih jedinki. Neke mlade zmije se primjerice hrane kukcima ili gušterima dok su mlade (male) - šara poljarica (Coluber gemonensis), zmajur
(Malpolon monspessulanum), crnokrpica (Telescopus fallax) šilac (Coluber najadum), a kao odrasle se uglavnom hrane većim plijenom bilo
da su to mali sisavci, ptice, manje zmije i slično. Bjelouške (Natrix natrix) se uglavnom hrane vodozemcima, ali dok su male to su obično punoglavci,
vodenjaci... a kao odrasle taj plijen su veće, robusnije žabe. Ribarica (Natrix tessellata) i kao mlada i kao odrasla jede ribe, ali postoji razlika u vrsti ribe
kojom se hrani, a to varira od područja do područja (i dostupnosti plijena). Poskok (Vipera ammodytes) se kao mladi hrani npr. gušterima, a kasnije malim
sisavcima. U svakom slučaju, razlika u veličini plijena mladih i odraslih zmija postoji kod gotovo svih vrsta. Na našim zmijama je rađeno jako malo ekoloških
istraživanja (jedino u sklopu mog diplomskog i magisterija gdje su obrađene bjelouška i ribarica).
Da, samo što sve skupa ima 16 vrsta zmija. Naime, zabilježena je i crvolika sljeparica (Typhlops vermicularis) na Dugom otoku.
Radi se zapravo o ovovivipariji kada se mali razvijaju u tijelu ženki u tankoj ovojnici koja puca pri porodu i mladi izlaze odmah iz nje. Rađaju obično u 8. mjesecu.
Dok su gravidne, ženke se povuku i miruju neko vrijeme jer su podložnije grabežljivcima. Mogu još pogledati detalje, ali sada nemam literaturu pri sebi.
mr.sc. Biljana Janev Hutinec
voditelj stručne službe u Parku prirode Žumberak