Odgovori na postavljena pitanja - Biologija
Biosfera je dio Zemlje koji predstavlja život. Pruža se od oceanskih dubina od 11 000 metara do visina od 7000 m u zraku . Biosfera ne uključuje samo Zemljinu
površinu, nego i zrak, vodu, gornji sloj tla i sve žive organizme na našoj planeti. Ako bismo mogli zamisliti našu planetu kao jabuku, usporedili bi biosferu s
korom od jabuke. Možemo ju podijeliti na hidrosferu, atmosferu, litosferu i pedosferu. Atmosfera i oceani
Zemljina atmosfera je po svom sastavu 77% dušik, 21% kisik te argon, ugljikov dioksid i vodena para u tragovima. Neposredno nakon nastanka Zemlje vjerojatno
je bilo mnogo više ugljikovog dioksida, te jako malo kisika, no pojavom života, sastav atmosfere se počeo mijenjati u korist kisika. Ugljikov dioksid je većim
dijelom pohranjen u karbonatnim stijenama, te nešto manje u oceanima. Mali dio ugljikovog dioksida koji je preostao u atmosferi iznimno je važan za
održavanje efekta staklenika bez kojeg bi prosječna temperatura na površini bila -21 °C, umjesto sadašnjih +14 °C.
Čak 71% površine Zemlje prekriveno je vodom. Zemlja je jedini planet u Sunčevom sustavu na kojemu voda na površini može biti u tekućem stanju. Pored
toga što je nužna za kemiju živih bića, voda je i dobar spremnik topline. Bez ovolikih količina vode na površini, raspon temperatura na Zemlji bi bio puno širi.
Zemljina se atmosfera može podijeliti na nekoliko slojeva:
Troposfera je najdonji dio atmosfere, te stoga i najgušći. Na ovaj sloj otpada 80% mase atmosfere. Troposfera je najtanja u polarnim krajevima
(oko 8 km), a najdeblja na ekvatoru (oko 16 km). U ovom sloju temperatura s visinom opada, a vjetrovi jačaju. Ovaj sloj sadrži i znatne količine vlage i u njemu
se zbivaju sve pojave vezane uz vrijeme. Troposferu od stratosfere odvaja tropopauza.
Stratosfera sadrži male ali značajne količine ozona koji nas štiti od štetnih zračenja iz svemira. U donjem dijelu stratosfere temperatura je uglavnom
stalna. U ovom sloju vladaju snažni vjetrovi koji pušu brzinama od nekoliko stotina km/h. U gornjim slojevima stratosfere s porastom visine temperatura
postepeno raste do maksimuma u stropopauzi.
Mezosfera donosi nagli pad temperature s visinom do minimuma koji se nalazi na visini od 85 km. Iznad te visine, koja se naziva mezopauza, počinje
ionosfera.
Ionosfera (ili termosfera) sadrži ione, električki nabijene čestice. U ovom sloju temperatura opet raste do visine od 400 km, tj. do termopauze. U ovom se
sloju stvara polarna svjetlost.
Egzosfera je rijedak sloj iznad 400 km visine u kojem tlak opada do pravog vakuuma. Ovaj se sloj može smatrati prijelazom između Zemljine i
Sunčeve atmosfere. Litosfera je vanjski, površinski dio planeta Zemlja.
Znanost o tlu ili pedologija je interdisciplinarno područje znanosti.
TLO - formira tanki sloj ili zonu - PEDOSFERA, na površini Zemlje. Nastao je iz matične stijene (parent rock) kao rezultat fizičko - kemijskih
procesa EROZIJE pod utjecajem atmosferskih, topografskih i bioloških agensa u dugom vremenskom periodu.
Sadrži nutriente i vodu i pogodna je sredina za život flore i faune. Kao zona filtracije utječe na kemizam površinske i podzemne vode.
Pedosfera je integrator atmosfere, litosfere, hidrosfere i biosfere, zato život na zemlji ovisi o tlu kao:
Poremećaji u ekosistemu dovode do:
LINKOVI
Goran Višak
Student 4. godine, smjer: profesor biologije i kemije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb