Odgovori na
postavljena pitanja - Biologija
Odgovori na
postavljena pitanja - Biologija
265. Imam referat o leptirima, pa Vas molim da mi napišete nešto uopšteno o ovoj biološkoj grupi zivotinja. Vaš rad o ribama me je fascinirao i volio bih nešto slicno i o leptirima.
Ima oko 120 000 vrsta leptira koji predstavljaju veliku skupinu razreda Insecta - Lepidoptera. Skupina uključuje neke od najljepših životinja našeg planeta.
Zbog izvrsnih letnih sposobnosti rasprostranjeni su od tropskih do polarnih krajeva, u visokim planinskim predjelima i pustinjama. Najljepši primjerci nalaze se
u tropskim predjelima, a u nekim područjima svijeta pronađene su primitivne vrste koje pomažu u razumijevanju evolucije ove skupine kukaca. U različitim
klimatskim područjima leptiri se razlikuju načinom života pa se neki pojavljuju tijekom zime, a neki su vjesnici proljeća. Razvojem civilizacije leptiri postaju
ugrožene vrste te se njihov broj znatno smanjuje, a neke vrste su izumrle.
Zbog nježne tjelesne građe postoji vrlo malo paleontoloških ostataka leptira pa se do spoznaja o njihovoj evoluciji dolazi posredno, preko ostataka drugih
životinjskih skupina ili proučavanjem evolucije biljnih vrsta s kojima su zbog načina života leptiri usko povezani. Najstariji fosilni ostaci razreda Insecta potječu
iz paleozoika i stari su oko 350 mil. godina dok najstariji leptiri potječu iz tercijara (50 mil. god.) kada je ova skupina već bila dobro razvijena i mnogi sačuvani
primjerci ne razlikuju se puno od današnjih primjeraka. Na temelju tih podataka zaključujemo da su se leptiri razvijali tijekom dugog razdoblja od 300 mil.
godina, a najstariji oblici vjerojatno su se pojavili krajem paleozoika kada su već postojali uvjeti života pogodni za leptire. Rezultat ove duge evolucije je
oko 200 000 vrsta leptira od kojih je 120 000 poznato i opisano.
Kako su tijekom leta prednja i stražnja krila leptira spojena, način kojim se to postiže poslužio je u klasifikaciji pa se Lepidoptera dijele na: Jugatae (krila su
spojena izbočinom prednjih krila) i na Frenatae (posjeduju specijalizirani aparat na stražnjim krilima). Jugatea uključuju primitivne porodice kao što su:
Micropterigidae, Eriocraniidae i Hepialidae dok Frenatae uključuju sve ostale noćne i danje leptire. Drugo obilježje koje se koristi u klasifikaciji su krila i raspored
rebara na njima pa razlikujemo Homoneura (podjednak izgled prednjih i stražnjih krila i podjednak broj rebara) i Heteroneura (različit oblik i broj rebara na
prednjim i stražnjim krilima). Nadalje, s obzirom na broj spolnih otvora u ženki porodice se klasificiraju u Monotrysia (jedan spolni otvor) ili Ditrysia (dva spolna
otvora). Ipak, najčešće korištena klasifikacija koristi tradicionalnu podjelu na Macrolepidoptera (velioki danji i noćni leptiri) i Microlepidoptera (mali noćni leptiri).
Neki istraživači smatraju da se Lepidoptera dijele na 50 dok drugi spominju čak 120 porodica leptira.
Kraljevstvo: Animalia
Leptiri (Lepidoptera) su maleni do veliki kukci koji gotovo svi žive na kopnu i hrane se cvjetovima biljaka. Glava im je slabo pokretljiva i gusto dlakava.
Sastavljene oči su polukuglaste, a često imaju i dva jednostavna oka. Ticala su im sastavljena od mnogo članaka, a mogu biti: nitasta, četinasta, pilasta,
češljasta, perasta i kijačasta.. Usni organi prilagođeni su sisanju tekuće hrane, a u nekih vrsta su smanjeni. Gornja usna i gornje čeljusti su neznatne, a vanjski
dijelovi donjih čeljusti su produljeni i čine cjevčicu koja je zavojito smotana ispod glave. Donja usna je smanjena, ali su njena pipala velika i dlakava. Sisaljkom
u jednjaku leptiri uvlače sladak sok iz nektarija. Prsni kolutići leptira su stopljeni i gusto dlakavi kao i čitavo tijelo. Prednja krila obično su veća od stražnjih.
Krila su djelomično ili potpuno obrasla dlačicama koje se prekrivaju poput crijepova te daju boje i sjaj krilima. Oba para krila pri letu se pokreću zajedno pa su
povezana jarmom ili kvakastom četinom. Od slabašnih nogu za hodanje prednja su smanjena u noge za čišćenje, zadak se sastoji od 6 do 7 kolutića, a neki
leptiri na zatku imaju timpanalne organe.
U leptira je često spolno dvoličje koje je izraženo u veličini, obojenosti, krilima i ticalima. Mužjaci su obično življih i šerenijih boja. U nekih leptira pojavljuju se
znatne razlike u boji prema godišnjoj dobi (sezonsko dvoličje). Potpuno razvijeni leptiri hrane se najviše nektarom, rijetko peludom, a nekima je probavilo
zakržljalo pa se i ne hrane.
Za leptire je karakteristična potpuna preobrazba (holometabolija) pa između ličinačkog stadija i odrasle jedinke prolaze stadij kukuljice. Ličinke leptira su
gusjenice s usnim organima za grizenje, većinom žive na kopnu, a neke u vodi. Hrane se uglavnom raznim biljnim dijelovima. Na glavi imaju kratka ticala i 4 do
6 jednostavnih očiju. Uz prave noge imaju obično 5 pari panoga (na 3. do 6. i na zadnjem začanom kolutiću). Prije nego što se zakukulje, gusjenice se pričvrste
na zaštićenu mjestu ili ispredu svilen zapredak, te se preobraze u slobodnu ili češće zastrtu kukuljicu. Potpuno razvijeni leptiri žive obično samo kratko vrijeme,
ali neki mogu i prezimiti. Mnoge su gusjenice štetne u šumama i na uzgajanim biljkama.
LITERATURA
Koljeno: Arthropoda
Razred: Insecta
Red: Lepidoptera
Podred: Homoneura (=Jugatae)
Natporodice: Micropterigoidea i Eriocranioidea
Oko 90 porodica.
LINKOVI
dr. sc. Andreja Lucić
Zoologijski zavod
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Povratak na početnu stranicu biologije
© E-škola u suradnji s 
om.
