Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

Stvar je jednostavno u etimologiji hrvatskih narodnih naziva za biljke. Za pojedinu biljnu vrstu u Hrvatskoj se ponekad može naći pregršt raznih naziva, ovisno o dijelu zemlje ili čak selu. Još uvijek ne postoji univerzalni popis nazivlja pa i to otežava posao botaničarima i amaterima (stoga se botaničari radije služe latinskim imenima). Što se tiče kestena, radi se o dva potpuno različita roda i dvije različite porodice, ali su zbog sličnog ploda dobili isto ime - kesten. Kako se u hrvatskom jeziku pridjevom "pitomi" obično obilježavaju biljne vrste (ili sorte) koje se uzgajaju zbog nekih korisnih osobina (najčešce jestivih plodova), a pridjevom "divlji" biljke od kojih su potekle kultivirane i korisne sorte, tako je i pitomi kesten (Castanea sativa) onaj koji nosi jestive plodove, dok divlji kesten (Aesculu shippocastanum) nosi nejestive plodove. Dakle, u ovom slučaju epiteti "pitomi" i "divlji" nemaju veze sa staništem, mjestom gdje ta stabla rastu. Pitomi kesten dolazi prirodno na kiselim tlima srednje i zapadne Europe i teško se uzgaja u gradskim uvijetima jer ne podnosti zagađen zrak i loše tlo. Divlji kesten je u Europu stigao u 16. stoljeću iz Male Azije i od tada do danas je jedno od najpopularnijih stabala u gradskim perivojima (zbog krasnih velikih listova i sjajnih plodova). Danas ga se sve manje sadi zbog bolesti koju prenosi kestenov moljac, a koja uzrokuje brzo sušenje listova i odumiranje dijelova stabla. Objašnjenje latinskih naziva također je korisno: Castanea sativa dolazi od latinskog imena za kesten prema gradu Castanea u Tesaliji te pridjeva "sativus" koji označava korisnu, kultiviranu biljku. Aesculus hippocastanum dolazi od grčke rijeci "ésca" koja znači hranjivost (plodovi pojedinih vrsta su se sušili i dodavali brašnu), te epiteta "hippocastanum" koji doslovno preveden znači "konjski kesten", kesten koji mogu jesti konji (ne i ljudi), a to je naziv koji se koristi i u engleskom jeziku (horse chestnut).

Vanja Stamen dipl. inž. biologije
stručni suradnik u Botaničkom vrtu
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Zagreb