bio-logo.gif - 18,90 K Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

 

277. Vaša stranica već mi je pomogla da napravim referat o elektronskom mikroskopu, no ovaj put vas molilm da mi kažete nešto o dermatoglifima i o dr.sc. Pećini? Također za referat... Hvala
        Varaždin

 

Dermatoglifi su crteži koje epidermis tvori na jagodicama prstiju ruku i nogu, te na dlanovima i tabanima. Vrlo brzo uočena je njihova individualnost i nepromjenjivost tijekom života, tako da primjena dermatoglifa u svrhu identifikacije seže daleko u prošlost.

Već 200 godina prije nove ere u Kini se prilikom sklapanja ugovora o dugu u svrhu identifikacije koriste glineni pečati s otiscima prstiju. Prve znanstvene opise dermatoglifa dali su anatomi Grew, Malpighi i Purkinje (17.-19. stoljeće).

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do intenzivnog razvoja daktiloskopije zahvaljujući radu Herschela i Galtona, Henry-a, te našeg Hvaranina Ivana Vučetića, koji je živio i radio u Argentini. Poznat je po djelu "Dactiloscopia comparada" iz 1904. godine te je prvi uveo dermatoglife u policijski registar radi primjene u identifikaciji i pojam daktiloskopija. U Zagrebu daktiloskopija je prvi put uvedena 1904. prilikom uhićenja falsifikatora novca Ambrosa, nepune 3 godine nakon što ju je počeo primjenjivati Scotland Yard.

Godine 1943. Cummins i Midlo daju detaljnu klasifikaciju, osnove embriologije i nasljeđivanja, te opisuju asimetriju, konstitucijske i spolne varijacije, te razlike među populacijama u svojstvima dermatoglifa. Također opisuju metodologiju uzimanja otisaka, njihovog obilježavanja i analize koji se primjenjuju i danas.

Razvijaju se između 7. i 21. tjedna intrauterinog života (prije rođenja) iz zametnih listića mezoderma i ektoderma. Nakon toga vremena se ne mijenjaju čitav život (osim u veličini ili kod dubokih povreda).

Kvantitativna svojstva (broj i širina grebena) nasljeđuju se po poligenom modelu. Dok korelacija r za TRC (Total Ridge Count) vrijednosti između oca i majke ispitanika iznosi 0 (r=0,05, ±0,07), korelacija između parova roditelj - dijete i braća (uključujući dvojajčane blizance) iznosi 0,48 do 0,50, a u jednojajčanih blizanaca ta korelacija je do 0,95 što potvrđuje poligeno nasljeđivanje bez dominacije što znači da se ta svojstva teže mijenjaju, manje su podložna genetskom driftu i mikroevolucijskim promjenama te pokazuju osnovnu strukturu populacije (Holt, 1968). Palmarni a-b, b-c i c-d broj grebena neovisno su genetski određeni, te je samo a-b broj grebena u muškaraca pod određenim utjecajem okolinskih faktora (Arrieta, 1992).

Dermatoglifi se koriste:

ISPITIVANE OSOBINE

Kvalitativna svojstva:

Na prstima: crteži su vrtlog, petlja ulnarna ili radijalna i luk

Na dlanu: broje se crteži koji postoje u raznim područjima dlana.

Tenar i I interdigitalni prostor - ispod palca i između palca i drugog prsta;
II interdigitalni prostor - između drugog i trećeg prsta;
III interdigitalni prostor - između trećeg i četvrtog prsta;
IV interdigitalni prostor između četvrtog i petog prsta;
Hipotenar - u području dlana suprotno od palca.

Na dlanu se određuje još položaj aksijalnog triradiusa t (t kad je atd kut do 45°, t´ kad je atd kut od 46-55°, te t" kad je atd kut veći od 56°. Može biti i više t triradiusa na dlanu, ako postoji crtež na hipotenaru).
Na dlanu se prate još i linije dlana A, B, C i D, i određuju područja njihovih završetaka.

Kvantitativna svojstva:

Na prstima:

  1. FRD1 - broj grebena na prvom prstu desne ruke
  2. FRD2 - broj grebena na drugom prstu desne ruke
  3. FRD3 - broj grebena na trećem prstu desne ruke
  4. FRD4 - broj grebena na četvrtom prstu desne ruke
  5. FRD5 - broj grebena na petom prstu desne ruke
  6. FRL1 - broj grebena na prvom prstu lijeve ruke
  7. FRL2 - broj grebena na drugom prstu lijeve ruke
  8. FRL3 - broj rebena na trećem prstu lijeve ruke
  9. FRL4 - broj grebena na četvrtom prstu lijeve ruke
  10. FRL5 - broj grebena na petom prstu lijeve ruke

Na dlanu:

  1. a-b rc D - broj grebena između triradijusa a i triradijusa b desnog dlana
  2. a-b rc L - broj grebena između triradijusa a i triradijusa b lijevog dlana
  3. b-c rc D - broj grebena između triradijusa b i triradijusa c desnog dlana
  4. b-c rc l - broj grebena između triradijusa b i triradijusa c lijevog dlana
  5. c-d rc D - broj grebena između triradijusa c i triradijusa d desnog dlana
  6. c-d rc L - broj grebena između triradijusa c i triradijusa d lijevog dlana
  7. atd-D - veličina kuta između triradijusa a, t i d na desnom dlanu, mjerena u stupnjevima
  8. atd-L - veličina kuta između triradijusa a, t i d na lijevom dlanu, mjerena u stupnjevima

LITERATURA

  1. Arrieta MI, Martinez B, Criado B, Simon A, Salazar L, Lostao CM. Dermatoglyphic analysis of autistic Basque children. Am J Med Genet 1990;35:1-9.
  2. Altaras-Penda S., J. Miličić, P. Rudan: Ivan Vučetić - osnivač suvremene daktiloskopije, život i djelo. Matica hrvatska: Hrvatski prirodoslovci 5, 4. listopada 1996. Zagreb.
  3. Cummins H, Midlo C. Finger prints, palms and soles. 2nd rev. ed. New York: Dover Publications Inc.;196.
  4. Hauser G. Dermatoglyphic today. Coll Antropol 1987;11:291-5.
  5. Holt, S.B.: Genetics of dermal ridges. Charles C. Thomas, Springsfield, Illinois, 1968.
  6. Kimura S. Embriologic development of flexion creases. Birth Defects 1991;27:113-129.
  7. Jantz, R.L., F.K. Fohl, J.W. Zahler: Finger ridge-counts and handedness Hum. Biol. 51: 91-99, 1979.
  8. Loesch D. Genetical studies of palmar and sole patterns and some dermatoglyphic measurements in twins. Ann Hum Genet 1979;43:37-53.
  9. Miličić, J., P. Rudan, Lj. Schmutzer, I. Škrinjarić: Dermatoglifi u antropološkim istraživanjima, 13 Antropologijska biblioteka, Praktikum biološke antropologije, HAD, Zagreb, 1989.
  10. Rudan, P.: Etude sur le #s dermatoglyphes digito-palmaires des habitants de l'ile de Hvar. Doct. Spec., Universite Paris VII, Paris, 1972.
  11. Schaumann B. Dermatoglyphics in medical disorders: An Overview. Coll Antropol 1987;11:383-95.

DERMATOGLYPHICS:

Triradius: point of convergence of ridges from 3 different directions. Normally, there is:

From each palmar triradius a, b, c, d, and t, is drawn the 3 lines separating the ridges at this convergence point. The longest is the main line (-- A B C D & T), ending at a side of the palm numbered from 1 to 14 (see Figure).

On the fingers may be counted the number of ridges from the center of the pattern to the triradius. (example here: n = 4); in case of an arch, n=0. For the 10 fingers, males have 140 - 145 ridges, and female have 120 - 130 ridges, according to the formula: n = 187 - (30 * no of X) - (12 * no of Y); this may be very useful in the Underground to determine the sex of the person next to you, and to pass the time.


 

Dr. sc. Jasna Miličić
Institut za antropologiju, Zagreb

 


Povratak na početnu stranicu biologije