bio-logo.gif - 18,90 K Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

 

287. Molim vas da mi kažete nešto o herpetologiji i herpeto svijetu ili bar stranicu na kojoj to mogu pronaći. Unaprijed hvala.

 

Počnimo od samog pojma. Herpetologija je grana biologije koja proučava zmije i guštere. Ove dvije skupine zajedno s krokodilima, kornjačama i premosnicima čine razred gmazova.

Zmije su gmazovi koji su tijekom evolucije izgubili svoje prednje i stražnje udove. One su se zato oblikom svojeg tijela prilagodile gmižućem načinu kretanja. Imaju dugo, vretenasto tijelo prekriveno finom ljuskom radi što veće pokretljivosti. Tijelo im sadrži čak 200 - 430 kralježaka. Nemaju zube za žvakanje pa zato gutaju čitav umrtvljeni plijen. Zmije neotrovnice imaju homodontno zubalo što znači da su im svi zubi jednaki i nespecijalizirani. Otrovnice imaju jedan par dugih i oštrih zubi na gornjoj čeljusti s jednim žlijebom ili cijevi. Iznad zubi, ispod kože se nalaze otrovne žlijezde koje proizvode otrov. Kad zmija zagrize plijen, otrov poteče niz žlijeb ili cijev u ranu životinje. Otrov djeluje jako brzo i u samo kratkom vremenu onesposobi ili ubije žrtvu. Otrov nekih zmija kao sto su čegrtuše ili poskoci, razaraju tkiva životinje. Velike zmije poput udavki i anakondi nisu otrovne, one se svojim snažnim mišićjem omotaju oko svojeg plijena i udave ga. Većina zmija u Hrvatskoj nije otrovno, no postoje dvije iz porodice ljutica (Viperidae) koje jesu: poskok i riđovka. Zmije nemaju bubnjić pa ne mogu registrirati zvuk, ali imaju unutrasnje uho koje je povezano s donjom čeljusti čime primaju vibracije iz tla. Zmije stalno palucaju svojim jezikom i tako tjeraju miris u usta do svojih mirisnih osjetila - Jacobsov organ. Neke čegrtuše imaju organe za opažanje infracrvenog spektra.

Gušteri su zmijama srodne životinje. Razlikujemo ih po građi tijela, imaju prednje i stražnje udove (iznimka su sljepić i blavor koji ih nemaju!). Imaju pokretne očne kapke i vidljive usne (uho!) otvore što kod zmija ne postoji. Većina su mesojedi i hrane se kukcima i malim životinjama. Često su šareno obojeni, a neki (kameleoni) mogu i mijenjati obojenost u skladu s okolišem. Najmanji gušteri su macaklini (gekoni) koji mogu hodati po uspravnim površinama. Najveći pripadaju u skupinu varana od kojih je najveći komodski zmaj, dugacak i do 3.5 m. Otkriven je tek 1914. god na malom otoku Komodo u Indoneziji prije čega se vjerovalo da je izumro. Nilski varan je prirodni neprijatelj nilskog krokodila jer mu jede jaja i napada mlade, naraste i do 2 metra u dužinu. Jedine otrovne vrste guštera su dvije meksičke vrste bradavičara (Heloderma). Od zanimljivijih vrsta treba spomenuti i krilatog zmaja koji spada u agame. Ima razapetu letnicu preko prostranih lažnih rebara pa se doima poput pravog letećeg zmaja. Zeleni legvan, iz porodice iguana, je morski gušter koji živi hraneći se samo morskim algama.

To bi ukratko bilo nešto o svijetu zmija i guštera pa ako te zanima još više o nekoj temi unutar same herpetologije ili šire, samo pitaj!

LINKOVI:

agama bjelouška krilati zmaj

 

morska iguana poskok sljepić

 

Karlo Horvatin
Student 4. godine, smjer: profesor biologije i kemije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

 


Povratak na početnu stranicu biologije