Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

Cvrčak je najuporniji i najglasniji svirač toplih ljeta, no nije zelen. Izgledom i obojenošću ovaj veliki kukac izgleda poput kore drveta i čini se gotovo neprimjetnim. Cvrčci se po danu skrivaju među lišćem. Žive od sokova koje sišu iz mladih izdanaka biljka. Pravilo običnog cvrčka (Lyristes plebejus) tipičnog za primorske krajeve je pjevati i ne biti viđen. Kod nas još nalazimo sivog maninog cvrčka (Cicada orni) koji je ime dobio po tome što jakim ubodom rila napravi rupe na jasenu iz kojih izlazi slatki sok koji se zgusne u manu.

Lyristes plebejus

Životni ciklus

Cvrčak pomalo podsjeća na Svjetsko prvenstvo u nogometu: četiri godine se priprema i vježba da bi briljirao jedno ljeto. Prije nego što napusti zemlju, ličinka provede 36 do 48 mjeseci pod zemljom na dubini od oko 80 centimetara. Lopatastim nogama kopa male tunele. Na svom putu od korijena do korijena, zaustavlja se, buši korijen i siše sok te nastavlja put. Tijekom razdoblja ličinačkog života raste i nakon četiri godine dosegne tri centimetra duljine tijela. Na sjeveru SAD-a postoji vrsta koja za svoj razvoj treba čak sedamnaest godina pa je upravo zato i dobila ime: sedamnaestogodišnji cvrčak (Magicicada septemdecim) i ujedno je kukac sa najdužim životnim ciklusom.

Za potpunu preobrazbu ličinka cvrčka izlazi iz zemlje, kratko se penje do biljke i tamo ostaje nepokretna. Slijedi pucanje skrućene kutikule (prekriva površinu tijela) i odrasli svijetlozeleni cvrčak lagano izlazi iz stare kože koja ostaje čvrsto priljepljena uz biljku. Prije nego odleti mladi cvrčak ostaje u staroj koži oko tri sata kako bi mu se krila potpuno otvorila i osušila na suncu. Ljetne sunčeve zrake su neophodne za cvrčka. Padne li temperatura ispod 25 °C, kukac nema više dovoljno energije za cvrčanje.

Samo mužjak cvrčka pjeva. Kada ga u kasno proljeće jednom osvoji Sunčeva svjetlost, cvrčak ima samo tri mjeseca da učini tri stvari: pjeva, voli i umre. Samo mužjak može proizvesti karakterističnu ljetnu pjesmu čiji je cilj privuči ženku. Sati i sati serenade stvaraju mu toliko nade da ponekad učini i pogrešku pa se pokušava spariti s drugim mužjacima koji su u prolazu. No, prije ili kasnije, prava "ona" će zaista i doći.

Nakon mnogo vike, sparivanje je kratko. Mužjak i ženka sparuju se spojeni zatkom što traje oko desetak minuta nakon čega se rastaju. Mužjak se vraća zaglušujućem koncertu dok ženka pronalazi odgovarajuću grančicu, "buši" rupicu i u nju strpljivo pomoću leglice polaže jaja koja nalikuju zrncima riže. Nakon mjesec dana razvijaju se ličinke, otpuštaju se s grančice, padnu na tlo i započinju svoj dugačak podzemni život. U to vrijeme odrasle jedinke ugibaju.

Pjev mužjaka cvrčka je jedinstven i nema ništa zajedničkog sa zvukom koji ispuštaju zrikavci i skakavci koji proizvode zvuk trenjem udova.Cvrčci imaju pri dnu zatka cvrčala kao poseban uređaj za bubnjanje. S lijeve i desne strane prvog začanog kolutića napete su im zvučne opne uz koje je tankom tetivom vezan jaki mišić. Brzo stezanje mišića uzrokuje titranje tih opni, a njihov zvuk jako pojačavaju veliki rezonatori na zatku. Mišići se mogu kontrahirati 400 do 500 puta u sekundi.

Preobrazba ličinke u odraslog cvrčka

"Cvrčak i mrav", priča koju treba ispraviti

U Ezopovoj priči cvrčak ljenčari i provodi vrijeme pjevajući i pržeći se na suncu. Kad nastupi zima primoran je prositi milostinju od razboritog i radišnog mrava koji nakuplja zalihe za najhladnije dane. Mrav odgovara cvrčku: "Pjevao si? Sada pleši!" No, što je istina u Ezopovoj priči? Malo toga, a evo i zašto. Tri su dobra razloga za povratak dobrog glasa pjevaču. Dok se ličinke mrava nalaze u skrovištu, mažene i pažene čekajući da budu nahranjene, dotle mladi cvrčak (ličinka) provodi četiri godine kopajući zemlju, bušeći rupe i jedući korijenje. Potom, cvrčak ugine krajem ljeta te stoga ne može prositi hranu zimi pa je u tome bajka potpuno netočna.. I na kraju, mravi često raskomadaju cvrčka i koriste ga za svoju zimsku zalihu.

Literatura:

• Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc Habdija, "Beskralješnjaci - Biologija viših avertebrata", Školska knjiga, Zagreb

Linkovi:

• http://perso.wanadoo.fr/insectes.net/cigales/cigal2.htm

Petra Brbora
Student 4. godine, smjer: profesor biologije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb