Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

Božikovina (Ilex aquifolium) je zakonom zaštićena biljna vrsta još od 1953. Jedan od osnovnih uzroka njezine ugroženosti je sustavno unišavanje prirodnih populacija (uglavnom ubiranje za potrebe božićnog ukrašavanja i izradbu cvjetnih aranžmana). No treba spomenuti i apsurdni i slabo definirani Zakon o zaštiti prirode koji zabranjuje uzgoj zaštićenih biljnih vrsta, što je u smislu praktične zaštite potpuno kontraproduktivno. Svakako bi trebalo omogućiti i organizirati uzgoj popularnih zaštićenih biljaka poput božikovine, jezičaste veprine, tise (i ostalih zeljastih biljaka kojih je daleko više). Lako dostupne i jeftine sadnice sigurno bi smanjile uništavanje prirodnih populacija i na taj način pridonijele očuvanju zaštićene flore. Pokušaji reintrodukcije hvalevrijedni su, ali treba se savjetovati sa stručnjacima kako se određena biljka ne bi sadila na krivom mjestu.

Božikovina u sjevernoj Hrvatskoj raste u sklopu šumskih zajednica na gorama poput Medvednice i Ivančice, a najveće populacije nalazimo u Samoborskom gorju. Raste na vrlo proscjednim i djelomično skeletnim, humusom bogatim tlima (ne podnosi tla zasićena vodom). Pogoduje joj umjerena kontinentalna klima s blažim zimama i ne prevrućim (i presuhim) ljetima. Najbolje ju je saditi na polusjenovitom mjestu, zaštićenom od hladnih sjevernih vjetrova i to početkom zime ili u rano proljeće. Uglavnom je nalazimo kao veći grm piramidalne krošnje, ali pojedini stari primjerci rastu kao stabla do 25 metara visine.

Treba napomenuti da je božikovina dvodomna vrsta (postoje 'muška' i 'ženska' biljka) pa ih valja saditi zajedno kako bi zimi žensku biljku krasile crvene bobice. Bobice su svojom bojom vrlo privlačne, ali i vrlo otrovne!

Ako želite saznati nešto više o božikovini, možete se poslužiti sljedećim linkovima:

• http://www.westminster.edu/staff/athrock/ECOLOGY/Botlinks.htm
• http://www.intox.org/databank/documents/plant/ilexaqui/ilexaqui.htm

Vanja Stamenković
stručni suradnik u Botaničkom vrtu
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb