Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

Hipothalamus je mala moždana struktura što zauzima jedva 1% ukupnog volumena mozga. Pa ipak, taj mali dio međumozga izravno nadzire niz životno važnih funkcija: tjelesnu temperaturu, srčano bilo i krvni tlak, osmolarnost plazme, hranjenje i pijenje, a uz to upravlja aktivnošću autonomnog živčanog sustava (preko hipofize) i endokrinog sustava. Štoviše, hipotalamus ima važnu ulogu u emocijama i motivacijskim stanjima. Putem hipotalamusa očituju se i naši osjećaji i uzbuđenja (afekti) vidljivim vanjskim znakovima. U veselju srce brže zakuca i malo se poveća arterijski krvni tlak, u kožu dolazi više krvi, mišićni se tonus povećava, itd. U strahu pak srce nepravilno radi, zjenice se prošire te nastaju drhtanje mišića, znojenje, itd.

Hipotalamus upravlja endokrinim i autonomnim sustavom i omogućuje održavanje homeostaze, tj. postojanog stanja i sastava "unutarnje okoline" organizma.

Hipotalamus informacije prima izravno iz unutarnje okoline, a na nju izravno i djeluje. I drugi dijelovi mozga sudjeluju u održavanju homeostaze, ali uglavnom neizravno - ili djelujući na hipotalamus, ili potičući one oblike ponašanja što utječu na neka zbivanja u vanjskoj okolini organizma, pa time i na stanje unutar organizma. Npr. kad vam je hladno, uključite grijalicu i tako hipotalamusu pomognete da održi postojanu tjelesnu temperaturu.

Hipotalamus je jedini dio međumozga vidljiv na bazi mozga, gdje njegov položaj naznačuju tri strukture: chiasma opticum, pepeljastosiva izbočina što se nastavlja u držak hipofize (infundibulum), te corpora mamillaria. Hypothalamus oblikuje donji dio stijenke III. moždane komore i njezino dno. Naime, lijevi i desni hipotalamus spojeni su u dnu komore, a uz taj dio hipotalamusa pričvršćena je posebnim ljevkastim drškom (infundibulum) hipofiza - glavna endokrina žlijezda, što upravlja radom svih ostalih endokrinih žlijezda.

Slika 1. Smještaj hipotalamusa u mozgu

Pojedine informacije o stanju u organizmu dolaze živčanim putem ili krvlju do hipotalamusa. Hipotalamus luči neurohormone koji putuju duž aksona kroz držak hipofize (infundibulum) i potom se izlučuju u krvne žile prednjeg režnja hipofize (adenohipofize) i stražnjeg režnja hipofize (neurohipofize). No, pritom razlikujemo dva zasebna sustava. Jedan sustav djeluje izravno na ciljne organe u tijelu (hormoni se izluče izravno u sistemski krvotok u području neurohipofize - npr. ADH i oksitocin koje stražnji režanj hipofize tada pohranjuje i izlučuje), dok drugi sustav na ciljne organe djeluje neizravno, nadzirući aktivnost adenohipofize. Tako hipotalamus regulira izlučivanje prednjeg režnja hipofize, a prednji režanj hipofize kontrolira rad štitne žlijezde, kore nadbubrežne žlijezde i gonada.

Slika 2. Djelovanje hipotalamusa i hipofize: 1 hipotalamus; 2 držak (infundibulum); 3 stražnji režanj hipofize (neurohipofiza); 4 prednji režanj hipofize (adenohipofiza); 6 glomeruli bubrega; 7 i 10 mliječne žlijezde; 8 glatki mišići maternice; 9 kosti, tkiva; 11 testis; 14 jajnik; 15 štitna žlijezda; 16 nadbubrežna žlijezda

Čitav taj proces reguliran je mehanizmom povratne sprege. U hipotalamusu se nalaze i centri koji s ostalim centrima reguliraju emocionalni život i pamćenje. Hipotalamus je moždano područje što integrira različite osjetne, motoričke i autonomne reakcije u cjelovite oblike ponašanja. Većina tih oblika ponašanja tipična je za izražavanje emocionalnih i motivacijskih stanja. Stoga možemo zaključiti da se integracijska uloga hipotalamusa sastoji u usklađivanju emocionalnih stanja s načinom njihovog izražavanja ponašanjem.

Branka Đuričić
Student 4. godine, smjer: profesor biologije i kemije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb