Odgovori na postavljena pitanja iz biologije

Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

308. Molim vas da mi napišete bilo šta o termitima.

Termiti su kukci reda Isoptera (istokrilaši). Razvili su se prije otprilike 200 milijuna godina od iste ishodišne skupine kao pripadnici podreda Blattodea (žohari) (Krishna 1989). Često se nazivaju "bijeli mravi" iako nisu filogenetski srodni mravima.

Biološki, puno sličnosti nema, čak su sličniji žoharima nego mravima. Bezbojni su, izgledaju bjelkasti, hrane se skoro samo celulozom iz vlakana trave, drveća i drugih osušenih biljaka. Hranu uzimaju ili ispod zemlje ili unutar raspadajućeg biljnog materijala, za razliku od mrava koji su jako aktivni grabežljivci, mali strvinari koji se hrane na zemlji ili na vegetaciji. Termiti su slijepi a, mravi imaju prilično dobro razvijene oči.

Što se socijalnog života tiče, obje grupe žive u velikim zajednicama i prave velika gnijezda (termitnjake) koja mogu biti veća ili manja u ovisnosti od vrste. Većina članova jedne zajednice su sterilni i zaduženi za gradnju i popravke gnijezda, brigu o mladima, nabavu hrane ili za ratovanje. Produženje vrste je zadatak kraljice gnijezda.

TERMITNJACI

Neke vrste termita grade impresivne građevine iznad zemlje, a neke nevidljivu mrežu tunela i sobica ispod zemlje. Najčešće smo fascinirani s onim termitnjacima koji izgledaju kao zagonetne, tajanstvene skulpture, naslijeđene iz nekih davnih vremena. Stupanj izgradnje i organizacije među ovim malim kukcima je nesumnjivo na visokoj razini. O tome svjedoče masivna zdanja koja dosežu visinu od šest metara, dok su njihovi zidari manji od jednog centimetra. Gradnja i proširenje ovih masivnih nastambi traje sve dok zajednica živi u tom termitnjaku, a procjenjuje se da to u nekih vrsta traje i preko 50 godina.

Gnijezda su uglavnom sačinjena od zrnaca prašine i ponekad biljnog materijala. Naime, prvo se materijal dobro očisti a onda se navlaži pljuvačnim izlučevinama termita, i tako vlažan cementira u postojeću konstrukciju. Ovaj materijal se prilično brzo osuši i tako očvrsne. U Africi, na primjer, određene vrste termitnjaka visine i do pet metara ostaju neoštećene čak i nakon stampeda bizona. U Zairu su ponekad morali koristiti dinamit da bi se očistila trasa za pragove i šine željeznice, jer su se čak i bageri pokazali neefikasni u rušenju ovih građevina.

Ne treba zaboraviti ni one vrste termite koje grade gnijezda u osušenim stablima, ponekad i na visinama od 20 metara od zemlje. Kontakt sa zemljom je omogućen kroz kanal koji se izbuši u stablu drveta od dna do gnijezda. Termitnjak na drvetu je dom za mnoge, ali ne sve termite jedne kolonije - ostatak kolonije smješta se u korijenju stabla.

Za termite je karakteristična još jedna prilično zbunjujuća osobina: ako u prvom stadiju gradnje razdvojimo termitnjak na dva dijela i kada, nakon izvjesnog vremena, ponovo spojimo ova dva gnijezda, vidjet ćemo da se svi prolazi, kanali i putevi međusobno podudaraju. Termiti kao da nisu bili razdvojeni obavljaju svoje zadatke kao da sa jednog zajedničkog mjesta primaju naredbe.

SOCIJALNA ORGANIZAICIJA KOD TERMITA

Svaka zajednica termita sastoji se od nekoliko različitih klasa: vojnici, radnici te kralj i kraljica. Svaka od tih klasa specijalizirana je za različite zadaće.

Uobičajeno su kreatori zajednice jedna kraljica i jedan kralj. Kraljica je ta koja će rađati sve nove članove njihove nove zajednice. U početku stvaranja nove kolonije i kralj i kraljica sudjeluju u svim radnjama. Kasnije, kad zajednica dovoljno ojača, obično nakon tri do pet godina, oni se povlače od svakodnevnih poslova i posvećuju se samo reprodukciji. Da bi što bolje obavljao zadatak, kraljičin trbušni dio može narasti do velikih dimenzija, kod nekih vrsta i do desetak centimetara. Kralj, kao jedini plodan muškarac, uvijek mora biti u blizini kraljice.


ženka	mužjak

Kraljica i kralj obično žive preko dvadesetak godina, ponekad i do pedeset. Međutim, kako kraljica stari njena reprodukcijska sposobnost opada, i vrlo često dvoje mlađih mogu biti izabrani da pomognu kraljici i kralju u njihovim zadacima. Najbrojniji dio populacije jednog gnijezda su, svakako, radnici. Njihova odgovornost je gradnja gnijezda, čišćenje, prerada hrane, briga o mladim naraštajima kao i o kraljici i kralju. Sljedeća klasa su ratnici koji su specijalizirani za obranu društva. Radnici i ratnici obično žive godinu do dvije.

Oni koji će odletjeti iz gnijezda da bi osnovali nove kolonije - budući kraljevi i kraljice, imat će ne samo krila, nego i oči, dok je ostatak populacije slijep i bez krila. Ako dožive parenje, kraljica i kralj će odbaciti (slomiti) krila jer im više ne trebaju. Samo mali broj ovih novih naraštaja uspostavi novu koloniju a veliki broj njih strada ili ih pojedu prirodni neprijatelji, uglavnom mravi, ali i drugi insekti (pauci, žabe, gušteri, ptice…).

Za razliku od mrava i pčela čiji su neplodni dio populacije isključivo ženke, kod termita to mjesto zauzimaju radnici i ratnici, bilo ženke ili mužjaci. Kod termita reprodukcija i ženki i mužjaka je uvijek kroz oplodnju kralja i kraljice, bilo da kralj samo jednom u svom životu oplodi ženku ili da to radi u određenim intervalima. S druge strane, kod mrava i pčela jaja iz kojih će se izleći ženke su oplođena, a jaja iz kojih se lijegu mužjaci su neoplođena.

ŽIVOTNI CIKLUS


Spolne jedinke sa krilima izlaze iz gnijezda, okružene radnicima koji ih pokušavaju zaštititi od predatora.	Ženka preleti neku udaljenost od gnijezda, zatim se spusti na tlo, okrene svoj trbuh prema van i ispusti svoje feromone te maše krilima da ih otpuše što dalje.

Mužjak pronađe ženku, smjesti se pokraj nje, te nakon što se prepoznaju međusobno, odbace krila i odu zajedno tražeći povoljno mjesto za novo gnijezdo	Nakon što pronađu povoljno mjesto mužjak ("kralj") se pari sa ženkom ("kraljica") i ona počinje leći jaja. Kolonija s vremenom raste sve do određene veličine kada opet počinje novi ciklus

ENDOSIMBIOZA SA PRAŽIVOTINJAMA

Iako je drvo glavna hrana kod velikog broja termita, njihov probavni trakt nije u stanju preraditi glavni sastojak te hrane - celulozu. Većina do sada poznatih termita su riješili ovaj problem na vrlo elegantan način. Celuloza biva prerađena uz pomoć protozoa (praživotinje), koje se nalaze u crijevima termita. Ove jednostanične životinjice su u stanju razgraditi molekule celuloze u manje molekule šećere, koje termiti potom koriste za ishranu. Neki termiti nemaju praživotinje u crijevima, već bakterije koje imaju istu funkciju.

Radnici termita su ti koji konzumiraju hranu tamo gdje je nađu. Potom se vraćaju do mjesta gdje su mlađi radnici, koji se onda hrane na ovim već poluprerađenim proizvodima bilo oralno ili s analnog otvora. Ovakav, za nas neobičan način ishrane je ustvari izvanredna metoda za prijenos ovih, tako neophodnih protozoa ili bakterija, na mlađe radnike.

TERMITI KAO ŠTETOČINE

Vrijednost termita je, svakako, to što su oni vrhunski razgrađivači biljnog materijala u prirodi, a vrlo važnu ulogu igraju i u lancu ishrane jer su sami hrana za mnoge druge životinje.

S druge strane, termiti u Australiji uzrokuju najveći dio štete u ukupnoj šteti načinjenoj drvnoj industriji kao i stambenim objektima. "Napad" termita na kuću ili dijelove konstrukcije se najčešće događa zbog nepažnje građevinara ali i uz prisustvo tri glavna činioca: vlaga, drvo u zemlji i odumrla stabla ili panjevi koji stoje neuklonjeni oko kuće.

Prilikom uspostavljanja nove kolonije važan činioc u opstanku termita je velika vlažnost zemlje što omogućuje prisustvo gljivica koje potpomažu razgradnju drveta a ujedno su i izvor proteina za termite.

Ako ne želite da vam se termiti vrzmaju po kući i da vam je polako razgrađuju, nemojte pohraniti nepotrebne ostatke drveta u zemlju oko kuće, jer osigurava termitima dovoljne količine hrane pa oni lako uspostave svoju koloniju.

LITERATURA

Matoničkin, Habdija, Primc- Habdija, Beskralješnjaci - biologija viših beskralješnjaka, 1999, Školska knjiga, Zagreb

LINKOVI

Anita Ivandić
Student 4. godine, smjer: profesor biologije i kemije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

Povratak na početnu stranicu biologije