Odgovori na postavljena pitanja - Biologija
331. Molim vas da mi posaljete nesto o prokariotskim stanicama !
Naziv prokariot dolazi od grčke riječi karyon, što znači jezgra., a pro = pred. Prokarioti su jednostanični organizmi bez prave jezgre. Pripadaju carstvu monera. Prokariotima pripadaju bakterije, modrozelene alge ili cijanobakterije i mikoplazme. Prokariotska stanica ima citoplazmu bez organela. Citoplazmu okružuje polupropusna membrana koja je granica između stanice i njene okoline, a ujedno omogućava komunikaciju stanice i okoline (izmjena tvari i energije s okolinom). Unutar citoplazme je kromosomski materijal NUKLEOID koji nije okružen jezgrinom ovojnicom kao prava jezgra. Taj kromosomski materijal je kružna deoksiribonukleinska kiselina i ona predstavlja kompletnu genetičku informaciju. Prema toj informaciji (genima) sintetiziraju se proteini potrebni stanici. Nukleoid s okolnom citoplazmom funkcionalno odgovara jezgri i smatra se ekvivalentom jezgre.
MODROZELENE ALGE
Modrozelene alge su najsloženiji prokarioti. Sastavni su im dijelovi:
To su najsamostalnije stanice koje mogu biti različita oblika, jednostavne, kolonijalne i nitaste. One su bez bičeva, a u njihovoj citoplazmi uz nukleoid postoje i male kružne molekule deoksiribonukleinske kiseline (DNA) takozvani PLAZMIDI. Postoje i pigmenti raspršeni u citoplazmi koji omogućavaju fotosintezu. Osim klorofila, prisutni su i plavi pigmenti fikocijanin i alofikocijanin i crveni pigment fikoeritrin. Plavi i crveni pigmenti često prekrivaju i maskiraju klorofil pa su te alge od modrozelene do ljubičaste boje, a često su crvene ili zelene boje. Obojena protoplazma naziva se kromatoplazma. U njihovoj citoplazmi nalazi se i rezervna tvar, škrob. Pojedine modrozelene alge posjeduju tvorbe koje se nazivaju HETEROCISTE. uz pomoć kojih mogu fiksirati atmosferski dušik (N2) kao npr. rod Nostocales. Modrozelene alge se razmnožavaju samo nespolno - cijepanjem. Većina ih živi u slatkim vodama (stajaćicama ili sporotekućim vodama ) kao npr. rodovi Anabaena i Microcystis. Neke vrste često tvore debeli sloj na površini jezera. Taj fenomen se naziva cvjetanje vode.
Zanimljivost: Vrste modrozelenih alga Anabaena fios-aquae i Aphanizomenon fios-aquae proizvode jake nervno-mišićne otrove, a vrsta Microcystis aeruginosa uzrokuje odumiranje tkiva jetre.
BAKTERIJE
Bakterije su jednostavnije građe od modrozelenih algi. Sastavni su im dijelovi:
Bakterije se razmnožavaju cijepanjem tako da se stanica majka izduži, raste, replicira se nukleoid te potom putuje na suprotne polove. U središtu se formira membrana koja bakteriju podijeli na dva dijela. Postoje različiti oblici bakterija:
Također su zabilježeni i defektni, L oblici bakterija koji su izgubili staničnu stijenku zbog djelovanja antibiotika. Normalne bakterije koje nemaju stijenku zovu se MIKOPLAZME. Mikoplazme stoga imaju samo staničnu membranu, ribosome i kružnu molekulu DNA pa zato nemaju čvrst oblik i mogu prolaziti i kroz najmanje pore. Žive uvijek u istim uvjetima.
Bakterije nalazimo na svim mjestima na i u Zemlji. U planinama, na dnu dubokih oceana, termalnim vrelima (termofili), na i u tijelu životinja i ljudi, na Antarktiku. Bakterije mogu biti aerobne (one kojima je za život neophodan kisik), anaerobne (ne toleriraju kisik i žive npr. u oceanima) i fakultativni anaerobi (preferiraju kisik ali mogu i bez njega). S obzirom na ishranu mogu biti heterotrofi i autotrofi.
LINKOVI
LITERATURA
Nina Magdalenić
Student 4. godine, smjer: profesor biologije i kemije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb