bio-logo.gif - 18,90 K Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

 

331. Molim vas da mi posaljete nesto o prokariotskim stanicama !
        Srednja škola "Ambroz Haračić"

 

Naziv prokariot dolazi od grčke riječi karyon, što znači jezgra., a pro = pred. Prokarioti su jednostanični organizmi bez prave jezgre. Pripadaju carstvu monera. Prokariotima pripadaju bakterije, modrozelene alge ili cijanobakterije i mikoplazme. Prokariotska stanica ima citoplazmu bez organela. Citoplazmu okružuje polupropusna membrana koja je granica između stanice i njene okoline, a ujedno omogućava komunikaciju stanice i okoline (izmjena tvari i energije s okolinom). Unutar citoplazme je kromosomski materijal NUKLEOID koji nije okružen jezgrinom ovojnicom kao prava jezgra. Taj kromosomski materijal je kružna deoksiribonukleinska kiselina i ona predstavlja kompletnu genetičku informaciju. Prema toj informaciji (genima) sintetiziraju se proteini potrebni stanici. Nukleoid s okolnom citoplazmom funkcionalno odgovara jezgri i smatra se ekvivalentom jezgre.

MODROZELENE ALGE

Modrozelene alge su najsloženiji prokarioti. Sastavni su im dijelovi:

To su najsamostalnije stanice koje mogu biti različita oblika, jednostavne, kolonijalne i nitaste. One su bez bičeva, a u njihovoj citoplazmi uz nukleoid postoje i male kružne molekule deoksiribonukleinske kiseline (DNA) takozvani PLAZMIDI. Postoje i pigmenti raspršeni u citoplazmi koji omogućavaju fotosintezu. Osim klorofila, prisutni su i plavi pigmenti fikocijanin i alofikocijanin i crveni pigment fikoeritrin. Plavi i crveni pigmenti često prekrivaju i maskiraju klorofil pa su te alge od modrozelene do ljubičaste boje, a često su crvene ili zelene boje. Obojena protoplazma naziva se kromatoplazma. U njihovoj citoplazmi nalazi se i rezervna tvar, škrob. Pojedine modrozelene alge posjeduju tvorbe koje se nazivaju HETEROCISTE. uz pomoć kojih mogu fiksirati atmosferski dušik (N2) kao npr. rod Nostocales. Modrozelene alge se razmnožavaju samo nespolno - cijepanjem. Većina ih živi u slatkim vodama (stajaćicama ili sporotekućim vodama ) kao npr. rodovi Anabaena i Microcystis. Neke vrste često tvore debeli sloj na površini jezera. Taj fenomen se naziva cvjetanje vode.

Zanimljivost: Vrste modrozelenih alga Anabaena fios-aquae i Aphanizomenon fios-aquae proizvode jake nervno-mišićne otrove, a vrsta Microcystis aeruginosa uzrokuje odumiranje tkiva jetre.

BAKTERIJE

Bakterije su jednostavnije građe od modrozelenih algi. Sastavni su im dijelovi:

Bakterije se razmnožavaju cijepanjem tako da se stanica majka izduži, raste, replicira se nukleoid te potom putuje na suprotne polove. U središtu se formira membrana koja bakteriju podijeli na dva dijela. Postoje različiti oblici bakterija:

  1. bacili (štapićasti)
  2. vibrili (poput zareza)
  3. spirili (s bičevima)
  4. spirohete (bez bičeva)
  5. borelije (manji broj većih zavoja)
  6. treponeme (veći broj kraćih zavoja)
  7. leptospire(veći broj kraćih zavoja sa dužim završecima)
  8. astre (zvjezdasti)
  9. arkule (poput spljoštene kutije)
  10. koki (okrugle)

Također su zabilježeni i defektni, L oblici bakterija koji su izgubili staničnu stijenku zbog djelovanja antibiotika. Normalne bakterije koje nemaju stijenku zovu se MIKOPLAZME. Mikoplazme stoga imaju samo staničnu membranu, ribosome i kružnu molekulu DNA pa zato nemaju čvrst oblik i mogu prolaziti i kroz najmanje pore. Žive uvijek u istim uvjetima.

Bakterije nalazimo na svim mjestima na i u Zemlji. U planinama, na dnu dubokih oceana, termalnim vrelima (termofili), na i u tijelu životinja i ljudi, na Antarktiku. Bakterije mogu biti aerobne (one kojima je za život neophodan kisik), anaerobne (ne toleriraju kisik i žive npr. u oceanima) i fakultativni anaerobi (preferiraju kisik ali mogu i bez njega). S obzirom na ishranu mogu biti heterotrofi i autotrofi.

LINKOVI

LITERATURA

 

Nina Magdalenić
Student 4. godine, smjer: profesor biologije i kemije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

 


Povratak na početnu stranicu biologije