bio-logo.gif - 18,90 K Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

 

359. Trebao bih pisati o velikom i malom mozgu te o produljenoj moždini, molim vas da mi pomognete. Unaprijed hvala.

 

Središnji živčani sustav (SŽS) sastoji se od mozga i kralježnične moždine. Mozak (encephalon) morfološki se dijeli na

  1. veliki mozak
  2. mali mozak
  3. moždano deblo

Svi dijelovi mozga su međusobno funkcionalno povezani i također su povezani s kralježničnom moždinom u cjelinu. Budući da je živčano tkivo koje tvori SŽŠ vrlo nježno i osjetljivo na mehaničke sile, zaštićeno je tvrdim koštanim skeletom koji oblikuju lubanja i kralježnica.

VELIKI MOZAK

Čine ga dvije polutke (hemisfere), komisuralni snopovi (vežu hemisfere) i međumozak (diencephalon). U moždanim hemisferama razlikujemo moždanu koru (oblikuje vijuge i režnjeve), subkortikalnu bijelu tvar i subkortikalne (sive) ganglijske mase.

Diencephalon čine epithalamus, thalamus, metathalamus, hypothalamus i subthalamus.

Mozak u čovjeka prosječno teži oko 1,4 kg. Na dodir je veoma mekan i vlažan, poput želatine, a građen je od oko 100 milijardi živčanih stanica koje se još nazivaju neuroni. Osim toga, u mozgu nalazimo i ogroman broj veza između svih tih neurona, mišiće, žlijezde i druga tkiva.

Svaka hemisfera obavijena je ovojem od šest slojeva stanica koje se zovu siva tvar. Debela je oko 1 mm ali predstavlja 40 % ukupne moždane mase zbog toga jer oblaže cijelu površinu mozga koja je bogata brazdama, udubinama i vijugama što znači da ima jako veliku površinu.

Ispod moždane kore nalazi se prostor ispunjen živčanim vlaknima koji predstavljaju ostalih 60 % mase mozga koji se naziva još i bijela tvar.

Iako mozak izgleda simetrično, hemisfere se međusobno razlikuju po veličini, obliku i funkciji. Desna hemisfera upravlja radom lijeve strane tijela i obrnuto. Pretpostavlja se da je u većine ljudi lijeva hemisfera dominantna u kontroli govora i logičkih operacija, dok je desna hemisfera zadužena za kontrolu prostorne orijentacije, umjetnost, glazbu i kreativno mišljenje.

Dvije hemisfere međusobno su povezane i komuniciraju preko skupine živčanih stanica i vlakana koje se nazivaju i corpus callosum odnosno žuljevito tijelo.

MALI MOZAK (CEREBELLUM)

Smješten je u stražnjem dijelu mozga, ispod cerebruma. Zauzima tek 10 % ukupnog volumena mozga, a ipak sadrži više od 50 % svih moždanih neurona.

Neuroni malog mozga oblikuju tanku površinsku koru koja je naborana u brojne uske i usporedne vijugice. Vijugice su raspoređene u 10 režnjića (lobuli) koji oblikuju 3 veća režnja (lobi).

Mali mozak sastoji se od 3 glavna dijela:

  1. kora (cortex cerebelli)
  2. bijela tvar (substantia alba cerebelli)
  3. četiri parne duboke jezgre (nuclei cerebellares)

Morfološki, izvana, mali mozak dijelimo na središnji crvoliki dio tj. vermis i dvije velike polutke (hemisfere). Stoga je i svaki režanj, tj. režnjić, sastavljen od odgovarujćeg dijela vermisa i susjednih dijelova hemisfera.

Mali mozak sudjeluje u koordinaciji mišićne aktivnosti (upravlja pokretima koji ne ovise o našoj volji), reguliranju mišićnog tonusa i održavanju ravnoteže, a utječe na sve vrste motoričke aktivnosti.

Neki znanstvenici pretpostavljaju da postoje dva osnovna informacijska puta u malom mozgu koji su u interakciji i koji upravljaju nadolazećim informacijama. Jedan dio sadrži ogromnu količinu podataka iz različitih moždanih i tjelesnih područja i građen je od stanica memorije. Drugi dio je smješten u moždanom deblu i u interakciji je sa prvim dijelom te tako uči nove uzorke (načine) pokreta utemeljene na nadolazećim informacijama. Nove vještine se uče na principu pokušaja i pogreške i zatim se pamte u stanicama memorije i tu ostaju zauvijek.

PRODUŽENA MOŽDINA (MEDULLA OBLONGATA)

Produžena moždina je dio mozga (moždanog debla) koji leži ispod malog mozga i predstavlja gornji kraj kralježnične moždine (medulla spinalis). Piramidalnog je oblika, duga oko 2.5 cm i sadrži veliki broj važnih živčanih centara kao npr. motorički i senzorni centri, centri koji upravljaju respiracijom (disanjem), radom srca i nekim probavnim i sekretornim funkcijama. Zbog toga se ona još naziva i vitalnim centrom, a ozbiljna povreda tog dijela mozga uzrokuje smrt.

Siva tvar je smještena oko središnjeg kanala i na poprečnom presjeku ima oblik slova H ili leptira. Oko toga nalazi se bijela tvar koju čine tri snopa mijeliziranih aksona.

Cijelo tkivo SŽS ovijaju, podupiru, zaštićuju i pregrađuju 3 ovojnice:

  1. DURA MATER (jedinstvena je kod kralješnične moždine, dok u mozgu ima dva lista). To je čvrsta, vezivna ovojnica, sastavljena od gusto isprepletenih snopova vezivnih vlakana, a ima i vlastite krvne žile i živce. Na nekim mjestima je čvrsto prirasla uz okolne kosti, a na nekim mjestima je od kosti odvojena uskim pukotinastim prostorom (epiduralni prostor).
  2. ARACHNOIDEA
  3. PIA MATER

Arachnoidea i pia mater su tanke, nježne i elastične ovojnice, sličnog razvojnog podrijetla i međusobno su povezane. Arachnoidea je tanka i nježna ovojnica sasavljena od elastičnih i kolagenih vlakana, a s obje strane je prekriva mezotel (sloj stanica nalik epitelu); nema vlastitih krvnih žila ni živaca. Pia mater je nježna vezivno-elastična ovojnica, građena od 2 sloja: pia intima i epipijalno tkivo. Pia intima je unutarnji membranski sloj sastavljen od guste mreže finih retikularnih i elastičnih vlakana, a čvrsto je prirasla uz moždano tkivo. Epipijalno tkivo je rijetka mreža kolagenih vlakana koje je slabo razvijeno u lubanjskoj šupljini, ali je dobro razvijeno oko kralježnične moždine. U tom tkivu su smještene krvne žile.

LITERATURA:

LINKOVI:

 

Anita Ivandić
Student 4. godine, smjer: profesor biologije i kemije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

 


Povratak na početnu stranicu biologije