bio-logo.gif - 18,90 K Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

 

369. Da li biljkama pomaze ili odmaze ako su 24h izlozene svetlu - vestackom (neonka) i prirodnom. Ovo me posebno interesuje kada su u pitanju biljke mesozderke.
        Kragujevac

 

Najkraći odgovor glasio bi: kako kojoj vrsti. Nažalost, nije to tako jednostavno. Biljke su se desecima tisuća godina prilagođavale svojim biotopima na različite načine. Većina biljaka raste u prostorima umjerenih geografskih širina, ali mnoge nalazimo i u arktičkom krugu gdje su se morale prilagoditi izuzetno dugim razdobljima tame ili svjetlosti. Biljke donjih slojeva tropskih prašuma također imaju niz prilagodbi kako bi "izašle na kraj" s malom količinom svjetlosti koja do njih dopire. Slično je s biljkama koje su izložene povećanom zračenju i količinama svjetlosti, npr. planinskim i pustinjskim biljkama. Uz količinu (duljinu) svjetlosti za fiziološke procese je izuzetno važna temperatura, a biljke posjeduju različite mehanizme za prepoznavanje najpovoljnijih uvjeta za rast. Sam odnos duljine osvjetljenja (fotoperioda) prema duljini tame ne utječe toliko na rast koliko na cvjetanje. Još početkom prošlog stoljeća znanstvenici su uočili da neke biljke trebaju izuzetno dugačke fotoperiode kako bi procvale, tzv. biljke dugog dana. One trebaju više od 9 ili čak 14 sati dnevnog svjetla za cvjetanje (npr. salata, djetelina, kukuruz, gladiole, perunike). Druge pak cvjetaju jedino ukoliko su fotoperiode kraće od neke kritične duljine. To su biljke kratkog dana (npr. jagoda, soja, krumpir) i najčešće cvatu u kasno ljeto ili jesen. Mehanizmi regulacije uključuju biljne hormone i fitokrome i još uvijek nisu posve jasni.

Kada se radi o uzgoju biljaka u umjetnim biotopima s umjetnim izvorima svjetlosti, prije svega treba paziti na kvalitetu i vrstu izvora svjetlosti. Biljke najviše koriste plavi i crveni dio spektra (svaki od njih različito djeluje na rast i razvoj biljke). Kako fluorescentne 'hladne' lampe stvaraju malu količinu crvene svjetlosti, potrebno je dodati i nekoliko običnih žarulja (predlaže se omjer od 3:7 u korist 'neonki'). Ukoliko se uzgajaju biljke za hranu, najvažnije je dobiti što veću biomasu u što kraćem razdoblju. U tom se slučaju biljke osvjetljavaju čak do 24 sata dnevno. Pokusi manipulacije količinom, duljinom i vrstom svjetla te hidroponički uzgoj biljaka sve su češći u zadnjih desetak godina, a biti će od ključnog značaja za buduće dugotrajne svemirske pothvate (npr. misija na Mars).

Što se tiče uzgoja sobnog bilja, prirodna sunčeva svjetlost u našim krajevima je sasvim dostatna (pretpostavka je da biljke želite uzgajati u prostoriji s barem jednim većim prozorom). Biljke mesožderke su uglavnom biljke dugog dana i koristi im 10-15 sati dnevnog svjetla. Dodatni izvori svjetlosti sličnih fotoperioda (koje moraju biti usklađene ritmu dana i noći) potrebni su samo u iznimno zatamnjenim prostorijama. Svakako treba obratiti pozornost na odgovarajuću temperaturu i vlažnost zraka.

LINKOVI:

 

Vanja Stamenković
stručni suradnik
Botanički vrt PMF-a, Zagreb

 


Povratak na početnu stranicu biologije