Odgovori na postavljena pitanja iz biologije

Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

383. Molim vas da mi napišete sve o eugleni. Jeli moguć njezin uzgoj, ako da kako (molim vas opširno).Gdje ju mogu naći? Živim u Puli, a koliko je meni poznato tu baš i nema nekih bara. U enciklopedijama i udžbenicima je to opisano vro kratko i šturo, zato vas molim za pomoć.

Koljeno: Protozoa - praživotinje
Potkoljeno: Mastigophorea - bičaši
Razred: Phytomastigophoria
Red: Euglenoidina

Tijelo pripadnika ovog reda pokriveno je tankom pelikulom, a moze se deformirati tijekom kretanja ili metabolizma. Na prednjem kraju nalazi se očna pjega (fotoreceptor) i jedan ili dva biča koji izlaze iz cijevi i rezervoara (tzv. "ždrijelo"). Mnogi pripadnici reda su zeleni i sadrže klorofil a i b u plastidima čiji oblik i raspored se koristi za razlikovanje vrsta (taksonomsko obilježje). Vrste s plastidima mogu obavljati fotosintezu i često sadrže rezervnu tvar sličnu škrobu, tzv. paramilum koji se nalazi u čitavoj citoplazmi, a posebno u pirenoidima koji su povezani s plastidima. I u zelenih oblika prehrana je miksotrofna (autotrofna + saprozoička). Neke euglene se mogu održavati u tami uz dovođenje otopljene organske hrane te mogu prijeći iz autotrofnog ili miksotrofnog na potpuno heterotrofni način hranjenja.

Najčešći način nespolnog razmnožavanja kod bičaša je binarno uzdužno dijeljenje koje počinje na prednjem dijelu životinje. Dijeljenjem nastaju dvije simetrogene kćeri.

Mnogi bičaši stvaraju čahure debela ovoja što im omogućava da prežive nepovoljne životne uvjete, a ponovna aktivna faza započinje prelaskom u povoljnu vodenu sredinu. U laboratorijskim kulturama mogu se vidjeti brojne čahure na stijenkama posude. Začahurenje se ponekad dešava bez posebna uzroka, u čahuri se odvija dijeljenje pa iz nje izlaze po dvije, četiri ili više jedinki. Dijeljenje se u normalnim uvjetima odvija samo u tami dok se sinteza protoplazmatskih struktura odvija na svjetlu. Fosilni bičaši su poznati iz jure.

Euglenoidina su obično stanovnici otpadnih voda i značajni su za mineralizaciju organskih otpadnih tvari. Euglena gracilis obitava u našim stajaćim vodama, osobito onima koje sadrže otpadne organske tvari. Unutrašnju i vanjsku građu i izgled Euglene gracilis pogledaj na Slikama 1, 2 i 3.

Kako bi dobio kulturu Euglene trebao bi prvo naci pogodnu lokaciju, npr. neki kanal u koji se izlijevaju otpadne vode ili neku baru (sigurna sam da ih ima u Istri, raspitaj se za slatkovodne lokve) odakle ćes uzeti uzorak vode. Pregledaj pod mikroskopom i provjeri ima li Euglena i izdvoji ih pomocu čiste kapaljke. Potom na sljedeci način pripremi medij u kojem ces moci neograničeno dugo održavati kulturu Euglena:

uzmi staklenku od 1 litre te na dno stavi CaCO₃ u prahu do visine cca 1 cm ("1 prst") i isto toliko zemlje za cvijeće
nalij vodovodne vode do vrha staklenke
otklopljenu staklenku staviti u vodenu kupelj (posuda s vodom) i kuhati pola sata na umjerenoj temperaturi na štednjaku (sterilizacija!)
vruću staklenku čvrsto zaklopiti i ohladiti
u ohlađeni medij staviti Euglene i odmah čvrsto zaklopiti kako se kultura ne bi zagadila
kulturu držati na svjetlom mjestu
kada u kulturi sve vrvi od Euglena (mjesec do dva mjeseca) treba napraviti novi medij i u njega prebaciti dio stare kulture

Literatura:

I. Matoničkin "Beskralješnjaci - biologija nižih avertebrata", ŠK, Zagreb

Linkovi:

Dr. sc. Andreja Lucić,
viši asistent na Zoologijskom zavodu
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

Povratak na početnu stranicu biologije