Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

Tumori biljnih stanica postoje. Oni se pojavljuju u vrlo vidljivim i karakterističnim oblicima kao što prikazuje Slika 1. Postoji više različitih uzročnika biljnih tumora. Najčešći su gljivice, bakterije, virusi, kukci i drugi organizmi. Da bismo razmotrili mehanizam nastajanja tumorskih stanica pod utjecajem bakterija za primjer možemo navesti patogenu bakteriju Agrobacterium tumefaciens (slika 2), koja parazitira na ružama, jabukama i vinovoj lozi. Kada bakterija prodre u biljnu stanicu, ubrzo integrira svoju DNA u domaćinov genom. U takvim stanicama remeti se normalan stanični ciklus - ubrzano se dijele i nastaje tumor koji mijenja metabolizam biljke. Ukoliko tumor nastaje pod utjecajem virusa, mehanizam je nešto drugačiji. Virus prenosi kukac, no prije nego bude prenesen, u kukcu se višestruko podijeli. Tako su najpoznatiji tumori na vrstama roda Rumex i Trifolium.

Slika 1. Tumor na korijenju biljke pod utjecajem bakterije A. Tumefaciens

Slika 2. Bakterija Agrobacterium tumefaciens

Da je ljudsko uho uistinu uzgojeno na leđima miša, svjedoči slika uz prilog. Uho je uzgojio dr. Charles Vacanti sa Sveučilišta Massachusetts. Njegov rad započeo je na temelju ideje nekoliko doktora Dječje bolnice. Njihov cilj je bio pomoći djeci koja su rođena bez ušiju. No, na glodavcu nije uzgojeno samo uho. Smatrali su da dječaci koji su ostali bez očiju radi tučnjave na igralištu trebaju nove oči i to se postiglo identičnom metodom. Miš koji se koristi u eksperimentu mora biti bez dlaka, jer takav soj miša ne odbacuje implantirani organ tako lako od sebe. Implantirano uho sadrži ljudsku hrskavicu i posebna biorazgradiva vlakna. Krv miša prehranjuje stanice hrskavice koje se dijele i zamjenjuju vlakna. Kada uho uzraste, u potpunosti bivaju razgrađena vlakna i hrskavica poprima oblik uha. Znanstvenici tvrde da ovaj eksperiment ne ugrožava zdravlje miševa, jer nakon odstranjenja uha sa njihovih leđa ubrzo ožive i ostanu zdravi čitav život.

Slika 3. Ljudsko uho uzgojeno na leđima miša

Linkovi:

• http://www.sciencedaily.com/releases/2005/10/051023121456.htm
• http://www.kidzworld.com/site/p1219.htm

Anamarija Jagić
Student 4. godine, smjer: profesor biologije i kemije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb