Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

Muški spolni sustav ptica:

• Sjemenici (2)
• Nuzsjemenici (2)
• Sjemenovodi (2)
• Sjemena vrećica (2)
• Nečisnica ili kloaka
• Erektilne papile (jedini kopulatorni organi)
• Penis (imaju ga samo gušćarice i bezgrebenke)

Kod mužjaka sjemenici se za vrijeme parenja povećaju i do 1000 puta.

Ženski spolni sustav ptica:

• Jajnik (lijevi, desni je rudimentiran)
• Jajovod (lijevi)
• "Uterus" (maternica)
• Vagina

Desna strana spolnog sustava je reducirana radi smanjenja težine ptica. Potrebna im je što manja težina za uspješan let.

Slika 1. Ženski i muški spolni sustav

Ptice se razmnožavaju sezonski. Gonade su aktivne samo u jednom dijelu godine. Ženka producira jajne stanice, a mužjak spermije. Do kopulacije dolazi tako da se nečisnice izvrnu prema van i pritisnu zajedno. Oplodnja je unutrašnja. Do oplodnje dolazi u najgornjem dijelu jajovoda. U stvaranju jajeta veliku ulogu ima jajovod koji stvara nekoliko ovojnica oko jajeta:

• Albumin (bjelanjak)
• Opnu od keratina
• Ljusku

Jajovod također stvara i sluz koja pomaže u nesenju jaja.

S obzirom da su ptice toplokrvne životinje ne mogu svoja jaja ostaviti bilo gdje nego moraju ležati na njima da bi održavale stalnu temperaturu jajeta. Potrebna je stalna temperatura od 40 oC . Prije ležanja ptice se mitare i na trbuhu izgube perje. To je potrebno jer koža na trbuhu postane jako prokrvljena i na taj način grije jaje. Ne leže sve ptice na jajima. Neke zakapaju jaja u jame pokrivene trulim lišćem i stalno provjeravaju da li je temperatura optimalna. Druge podmeću svoja jaja u tuđa gnjijezda da se same ne moraju brinuti o njima, npr. kukavice.

Jaja ptica su uglavnom obojena tako da se uklapaju u okoliš i da su što manje vidljiva (zaštitna obojenost). Bijela jaja nesu ptice koje se gnijezde na zaštićenim mjestima, u duplji drveća ili visoko u krošnji. Zanimljivo je da jaja nisu pravilno okrugla nego uža na jednom kraju tako da se ne mogu otkotrljati iz gnijezda.

Vrijeme ležanja je različito za svaku vrstu ptica, a ovisi o veličini jajeta, o debljini lupine i o klimi. Malo pile se iz jajeta izvali nakon 15-22 dana. Kod izlegnutih ptića razlikujemo dva morfološki-biološka oblika:

• Potrkušci - čim se izlegu mogu odmah hodati, kljuju hranu i pokriveni su nježnim paperjem. To su mladunci ptica koje se gnijezde na tlu ili na drugim nezaštićenim mjestima. Potrebno je da mogu hodati jer nisu zaštićeni od neprijatelja. Tu pripadaju kokoši, ždralovi, šljuke, gnjurci...
• Čučavci - kad se izvale loše su razvijeni. Slijepi su i goli. Roditelji ih još dugo moraju hraniti. Tu pripadaju vrapci, papige, kukavice, sove, čaplje, sokolovi... To su mladunci ptica koje se gnijezde na zaštićenom mjestu.

Ne može se iz svakog jajeta izleći pile zato jer nije svako jaje oplođeno.

Literatura:

• Young, The life of vertebrates (1981): Life in the air.the birds:357-358

Linkovi:

• http://www.holisticbirds.com/hbn03/summer03/images/male.gif
• http://www.nhm.org/birds/guide/042.gif

Andreja Kupina
Student 4. godine, smjer: profesor biologije i kemije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb