Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

Kontaminacija gradiva mikroorganizmima očituje se degradacijom celuloznih vlakana (ona gube otpornost) i njihovom pigmentacijom. Papir postaje krhak, pergamena trošna, koža ukočena, tinta gubi boju. Od mikroorganizama, u arhivima se najčešće susreću plijesni i bakterije.

Slika 1. Mrlje od plijesni

Plijesni su mikroskopski sitne gljivice koje formiraju nakupinu - micelij. Nesposobne su asimilirati ugljik iz zraka i žive parazitirajući na drugim organizmima.

Spore plijesni su klice prisutne u zraku, u prašini i na gradivu, a reproduciraju se diseminacijom. Na klijanje spora utječu klimatski uvjeti: veća vlaga i viša temperatura pospješuju kinetiku njihova razvoja. Plijesni napadaju papir, ljepilo, kožu, pergamenu, drvo, tkanine i drugo, naročito u prisutnosti relativno visoke vlažnosti i topline. Plijesni mogu biti sjajnih boja, crne ili bijele, ovisno o vrsti. Prepoznaju se kao bijele, zelene, crvene ili crne mrlje kružnog oblika, te po mirisu plijesni.

Aktivna plijesan izgleda prljavo ili sluzavo.

Uspavana plijesan je suha, poput talka. Neke vrste plijesni su toksične, te nakon kontakta s njima treba potražiti savjet mikologa. Teško prepoznatljiva od nestručnjaka, plijesan mora biti podvrgnuta laboratorijskoj analizi.

Slika 2. Plijesan u kući

UZROČNICI ŠIRENJA PLIJESNI U KUĆI

Slabo grijanje stana

Slabo grijanje stana može pridonijeti širenju plijesni, čime je ugroženo ljudsko zdravlje, upozoravaju stručnjaci.

"Zbog sve većih troškova mnoga kućanstva štede na grijanju zbog čega se povećava vlaga, a hladniji i vlažniji stanovi vrlo su pogodni za širenje plijesni", tvrdi njemački građevinski stručnjak Gernot Heinrich. "U 90 posto slučajeva, plijesan se širi zbog nedostatnog grijanja a ne zbog loše izgrađenih zgrada", kazao je Heinrich, voditelj Instituta Bochum za procjenu stanja zgrada. "Zbog slabijeg grijanja zidovi postaju hladni i vlažni, a to je idealan okoliš za plijesan", objasnio je. On misli da sobna temperatura ne bi smjela biti niža od 21 stupanj Celzija, a prozori bi se više puta na dan trebali otvarati na desetak minuta kako bi se prostorije prozračile, tj. omogućila izmjena kisika. Plijesan obično "napada" kuhinje, spavaće sobe i kupaonice. Američki stručnjaci za zdravstvo upozorili su da plijesan može izazvati napad astme, te iritira kožu, oči, nos, grlo i pluća. Neke od preporuka su: paziti da ne curi voda u kuhinji i kupaonici; spomenute se prostorije moraju zračiti; zastor za tuš ili kadu treba redovito čistiti; u hladnjaku ili kanti za smeće ne bi trebalo ostavljati ostatke jela; u sobama ne treba držati biljke lončanice ako ste osjetljivi na alergene.

Korištenje klimatizacijskih uređaja

Pri radu klima uređaja dolazi do kondenzacije vlage iz zraka na hladnim dijelovima. Kondenzirana voda se odvodi iz uređaja ali određena količina vlage se zadržava. Ti dijelovi se nalaze u unutrašnjosti uređaja koja je mračna, a tamna i vlažna mjesta su idealna za razvoj najrazličitijih vrsta mikroorganizama kao što su razne vrste plijesni, gljivica i bakterija. Ti organizmi mogu izazvati razne probleme osjetljivijim osobama kao što su astmatičari, osobe koje pate od alergija, djeca, stariji te osobe s oslabljenim imunološkim sustavom. Plijesni i gljivice rastu na gotovo svim podlogama ako je vlažnost dovoljno velika, pa tako i na vlažnim dijelovima klimatizacijskih uređaja. Ako je vlažnost zraka previsoka vlaga se može kondenzirati i na drugim mjestima u prostoriji, na kojima se mogu razviti plijesni. Plijesni se razmnožavaju sporama koje se šire zrakom, a klimatizacija im pri tome pomaže. Spore mogu izazvati alergijsku reakciju kod alergičnih ljudi, a kod ostalih može doći do dišnih problema. Takvi problemi su izraženiji kod onih koji već imaju problema s dišnim sustavom (astmatičari, pušači i sl.) te kod onih koji imaju slabiji imunološki sustav (djeca, striji i sl.). Neke vrste plijesni mogu rasti i u plućima što je vrlo opasno, a druge vrste mogu proizvoditi toksine koji izazivaju razne zdravstvene probleme. Jedan od manjih problema je neugodan miris koji se može pojaviti u "zaraženim" prostorijama. Da bi se suzbila plijesan osnovno je ispravno podesiti vlažnost zraka (30-60%), a klima uređaje treba redovito čistiti i dezinficirati. Kao što je već spomenuto rješenje mikrobioloških problema je u pravilnom održavanju. Održavanje velikih klimatizacijskih sustava može biti velik posao i treba biti odrađen profesionalno. U nekim državama je zakonom uređeno održavanje klimatizacijskih uređaja u velikim zgradama zbog čestih slučajeva bolesti kojima su ti uređaji pogodovali, posebno legionarske bolesti.

Sindrom bolesne zgrade (sick building syndrome tj. SBS) - primjećen je kao problem u zadnje vrijeme. Simptomi su zdravstveni problemi koji se javljaju boravkom u određenoj zgradi ili prostoriji, a koji nestaju ubrzo nakon napuštanja tog prostora. Tipični problemi koji se vezuju uz SBS su iritacija nosa, očiju i grla, glavobolje, kašalj, vrtoglavica,mučnina i umor. Razlozi nastanka tih problema su razni ali najveći je nezadovoljavajuća kvaliteta zraka što je usko povezano s klimatizacijskim sustavom. Ako je ventilacija nedovoljna, a postoji izvor štetnih čestica u zraku, bilo biološki (npr. plijesni), bilo nekakav drugi (npr. pušenje), zrak postaje loše kvalitete. Da bi se problem uklonio treba poboljšati ventilaciju i ukloniti onečišćivače.

S obzirom da niti u jednoj literaturi nisam pronašla podatak o tome da plijesni utječu na živce smatram da taj podatak nije točan.

Linkovi:

• http://www.daz.hr/arhol/molnar.htm
• http://vasezdravlje.com/izdanje/clanak/772
• http://alergije.plivazdravlje.hr/?section=home&acat=A&cat=A&id=11137&show=1
• http://ergonomija.zpm.fer.hr/2004/vavrous/mikro.html

Valentina Abramović
Student 4. godine, smjer: profesor biologije i kemije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb