Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

CELOM

U celomatskih se životinja tkivo mezodermalnog podrijetla tijekom embriogeneze razvija centripetalno oko probavne cijevi i centrifugalno prema ektodermu, stvarajući SEKUNDARNU TJELESNU ŠUPLJINU (CELOM). Ta tjelesna šupljina je sa svih strana okružena mezodermom, a tanak sloj mezodermalnih stanica koji je obavija je peritoneum.

PERIGASTROCEL

S obzirom da u literaturi doista nisam pronašla ništa o perigastrocelu pretpostavljam da ste mislili na PSEUDOCEL koji se javlja kod koljena Aschelminthes. Kod njih se tijekom embriogeneze mezoderm razvija samo uz ektoderm tako da između njega i crijeva ostaje primarna šupljina (blastocel) koja se u ovom slučaju zove PSEUDOCEL.

SEGMENTACIJA

Tijekom evolucije beskralješnjaka dolazilo je do specijalizacije stanica u pojedina tkiva i organe, a oni su se pak raspodijelili u pojedine segmente (dijelove) tijela, npr. mnogokolutićavci imaju kolutiće koji se sukcesivno ponavljaju i svaki sadrži nekoliko organskih sustava. Npr. obična gujavica podijeljena je na segmente, a to su: prostomij (prvi kolutić), zatim trupni kolutići, pa na kraju pigidij (analni kolutić). Kod nekih mnogokolutićavaca došlo je do tagmatizacije, tj. do spajanja pojedinih kolutića u funcionalne cjeline. Npr. tijelo paučnjaka podijeljeno je na segmente: prednje tijelo (prosoma) i stražnje tijelo (opistosoma).

SHIZOCEL

Tjelesna šupljina ispunjena u potpunosti tkivom mezodermalnog podrijetla zove se shizocel.

TIGMOTAKSIJA

Osjetila maločetinaša smještena su uglavnom u epidermu. Ona omogućuju izvođenje raznih orijentacijskih lokomotornih reakcija, kao što su fototaksije, kemotaksije, tigmotaksije, galvanotaksije i dr. Kod gujavica su najbolje razvijene tigmotaksičke reakcije. One aktivno nastoje zauzeti takav položaj da njihovo tijelo dođe u maksimalan dodir s čvrstom podlogom.

SINCITIJALNO

Npr. kod virnjaka pokrovnu i zaštitnu funkciju ima trepetljikava jednoslojna epiderma koja pokriva cijelu površinu tijela. Epidermalne su stanice unutrašnjom stranom naslonjene na bazalnu membranu, a na vanjskom kraju imaju trepetljike. Epidermalne stanice međusobno su zbijene i stopljene, a jezgre su utonule u parenhim i za takvu epidermu kažemo da je sincitij.

PROBOSCIS

Proboscis je rilo koje se javlja kod nekih kolutićavaca. Na prednjem dijelu tijela, na glavi, je otvor kroz koji se ždrijelo može ispružiti van u obliku rila.

CERKARIJALNO STANJE

Cerkarijalno stanje javlja se kod metilja kada je on u toku svog razvoja u obliku slobodno plivajuće ličinke (cerkarije) koja plivajući traži svog domadara.

Literatura:

• MATONIČKIN I., HABDIJA I., PRIMC - HABDIJA B. (1998) Beskralješnjaci - biologija nižih avertebrata (Ur. MATEKALO - DRAGANOVIĆ J.), Školska knjiga: 5., 18., 214.
• MATONIČKIN I., HABDIJA I., PRIMC - HABDIJA B. (1998) Beskralješnjaci - biologija viših avertebrata (Ur. MATEKALO - DRAGANOVIĆ J.), Školska knjiga: 3., 46., 57., 160.

Valentina Abramović
Student 4. godine, smjer: profesor biologije i kemije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb