Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

Kako bi ti što bolje objasnila značaj proteina u obrambenom sustavu, najprije bih ti rekla nešto o njima samima. Naime, proteini ili bjelančevine su makromolekule velike složenosti. Svaki je protein izgrađen od osnovnih građevnih jedinica, aminokiselina. Postoji 20 različitih aminokiselina, pa možeš samo zamisliti koliko kombinacija u građi proteina postoji. Najbolje je slikovito prikazati protein kao ogrlicu sa perlicama, gdje svaka perlica predstavlja jednu aminokiselinu.

Uloga proteina u imunološkom sustavu je ogromna. Zapravo, mogli bismo reći da je funkcioniranje cijelog sustava zasnovano na proteinima. Ljudi su kao i sva živa bića izloženi štetnim utjecajima iz okoline. Naše tijelo je razvilo mehanizam kako se nositi s uzročnicima bolesti kako ne bismo za sve ipak pili lijekove. Mehanizam obrane temelji se na prepoznavanju ''tuđih'' stanica od vlastitih. Zapravo se prepoznaju razlike u građi proteina. Kako je kemijski sastav uzročnika bolesti (stranih tvari) uglavnom bjelančevinasti, jasno je zašto oni u tijelu izazivaju imunološku reakciju. Mjesta prepoznavanja u tijelu nalaze se u limfoidnim organima. Limfne čvorove ubrajamo u takve organe. Stanice u njima (tzv. limfociti) zadužene su za stvaranje protutijela. Ta protutijela, koja se stvaraju kao odgovor na pristigle strane tvari, mogu se nazvati obrambenim bjelančevinama.

Zasigurno su ti poznate stanice pod nazivom LIMFOCITI. One u našem tijelu sudjeluju u obrambenim mehanizmima. Kada je limfocit izložen stranom tijelu (ANTIGEN) on mijenja svoj izgled i tada se naziva PLAZMA-stanica. Plazma stanica proizvodi protutijela, bjelančevine nazvane IMUNOGLOBULINI (Ig). Imunoglobulini su kompleksne proteinske molekule koje predstavljaju specifično ubojito oružje imunog sustava protiv bilo kojeg stranog tijela. Oni bivaju otpušteni i putuju krvnom plazmom sve dok ne naiđu na antigen kojeg prepoznaju i unište. Imunoglobulini su velike molekule u obliku slova Y. Razlikujemo više tipova kao što su IgG, IgM, IgA, IgE itd. Međutim, za imunost su najznačajniji IgG. Kako bi objasnili njihovo djelovanje treba zaviriti u građu te makromolekule. Sastoji se od 4 lanca (složene je građe).

Po 2 lanca su manje mase i zato se zovu LAKI, dok su druga 2 veće mase i zovu se TEŠKI lanci. Dio svakog od lanaca ostaje nepromijenjen prilikom sinteze, dok krakovi molekule predstavljaju promjenjive dijelove koji se formiraju tek nakon podraživanja specifičnim antigenom.

Na vrhovima dvaju krakova se nalaze specifična područja za razne antigene kojima organizam može biti izložen (virusi, bakterije…) To znači da za svakog uzročnika postoji specifična vrsta imunoglobulina IgG koji je posebno građen za taj određeni uzročnik.

U liječenju, medicina se koristi već gotovim i izoliranim imunoglobulinima koji su sastavni dio seruma. Oboljelom se daje gotovi pripravak u obliku smjese više imunoglobulina ili samo određeni specifični imunoglobulin.

Literatura:

• Guyton, A.C.: Fiziologija čovjeka i mehanizmi bolesti. Medicinska naklada, Zagreb, 1995.
• Springer, O.P.: Čovjek i zdravlje. Profil International, Zagreb, 1995.

Linkovi:

• www.medicina.hr

Ivana Lalić
Student 4. godine, smjer: profesor biologije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb