Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

Megaevolucija je najširi pojam, a obuhvaća evoluciju osnovnih organizacijskih tipova živog svijeta i najširih sistematskih skupina.

Prvi kopneni kralješnjaci pripadaju ANAMNIA-tipu kralješnjaka što znači da nemaju ovojnicu.

Krajem Devona, prije 350 milijuna godina pojavila se skupina vodozemaca koje zovemo LABYRINTHODONTIA. Iz te skupine nastali su ne samo različite današnje skupine vodozemaca, već i prvi AMNIOTA koji se nisu morali razmnožavati u vodi, bili su potpuno terestički (zemaljski, zemni). Oplodnja je unutarnja. Jaja se nesu na kopnu i zbog toga moraju imati rezervu hrane za embrio (od žumanjka koji se nalazi u žumanjčanoj vreći), te imati ljusku koja će ih štititi od isušivanja, omogućiti izmjenu plinova i ujedno pohranjivati izlučevine nastale u metabolizmu. Ljusku izlučuje zid jajovoda i ojačana je vapnencem.

Zametne ovojnice nastaju iz oplođene jajne stanice, ali ne sačinjavaju zametak već sudjeluju u njegovoj prehrani, disanju i zaštiti.

Tri su amnionske ovojnice: AMNION, CHORION i ALANTOIS.

AMNION je prva (unutarnja) zametna ovojnica. Unutar je amnionska šupljina ispunjena amnionskom tekućinom koja štiti zametak od štetnih vanjskih utjecaja (udarci i sl.).

Razvojem iz amniona nastaje druga zametna ovojnica CHORION koja kod sisavaca povezuje zametak sa sluznicom maternice, te preko njega zametak difuzijom dobiva hranjive tvari i plinove iz majčine krvi.

ALANTOIS je treća zametna ovojnica koja nastaje kao povećani mokraćni mjehur. U početku služi za primanje otpadnih produkata metabolizma, a povećavajući se približava se površini i spaja sa chorionom, te služi kao dišni organ za prijenos kisika u embrio.

Ovakvo jaje nastalo je tijekom izmjena vlažnih i sušnih perioda. Pretpostavlja se da je jaje prethodilo odraslima u procesu adaptacije na kopneni život.

DA LI JE PRVO BILO KOKOŠ ILI JAJE? Jaje!

Literatura:

• KALAFATIĆ M. (1998), Osnove biološke evolucije, Školska knjiga , Zagreb.
• FINK O. (1956), Zoologija kralješnjaka, Školska knjiga, Zagreb

Iva Pašalić
Student 4. godine, smjer: profesor biologije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb