Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

Lišajevi (Lichenes) čine odjeljak nižih biljaka steljnjača (Thallophyta) kojih ima između 13500 i 17 000 vrsta. Klasifikacija lišajeva se vrši prema vrsti, odnosno skupini gljiva koja tvori simbiozu s algama. Lišajevi su podijeljeni u 3 razreda:

1. Phycolichenes - zastupljen samo jednom vrstom - Geosiphon pyriforme
2. Ascolichenes - najbrojnija skupina s rodovima Verrucaria, Cladonia, Xantoria
3. Basidiolichenes - obuhvaća tropske vrste; najpoznatiji predstavnik Cora pavonia

Lišaj je jedinstven organizam nastao simbiozom algi i gljiva.

Alge koje sudjeluju u izgradnji lišajeva su jednostanične ili nitaste zelene i modrozelene alge, a od gljiva su najzastupljenije mješinarke; stapčare suprisutne kod nekih tropskih lišajeva. Alge koje imaju sposobnost fotosinteze opskrbljuju lišaj asimilatima, a gljive svojim hifama upijaju mineralne tvari, organske spojeve i vodu. Oblik lišajeva može biti galertast, korasti, listasti, grmasti. Za podlogu su cijelom svojom površinom pričvršćeni strukturama poput dlačica (haptera) ili pak urastaju u podlogu

Spolnim nacinom kod lišaja se mogu razmnožavati samo gljive, dok se alge razmnožavaju isključivo vegetativno. Lišajevi se mogu razmnožavati vegetativno rasplodnim tjelešcima - soredijama.

Lišajevi su izuzetno osjetljivi na kakvoću zraka pa imaju ulogu bioindikatora. Nazivaju se i "pioniri vegetacije". Korist im je višestruka: služe kao prirodna hrana sobovima, za dobivanje pigmenta, u industriji parfema, u medicini, a u Japanu i za prehranu (od njih se prave juhe i salate).

Literatura:

• Drvo znanja,travanj,2005,6-13

Linkovi:

• http://www.pmf.unsa.ba/biologija/lisaj.htm

Tihana Petric
student 4. godine, smjer prof. biologije i kemije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb