Odgovori na postavljena pitanja iz biologije

Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

450. Što je uzročnik bjesnoće?

Bjesnoća je smrtonosna bolest koja zahvaća središnji živčani sustav, izaziva upalu mozga i leđne moždine. To je prvenstveno bolest životinja, a čovjek može oboljeti nakon ugriza bijesne životinje. Stoga bjesnoća spada u zoonoze (bolesti zajedničke životinjama i ljudima). Uzročnik bolesti je virus rabijes, rabdovirus iz porodice Lyssavirus. Vrijeme od ulaska virusa u organizam do pojave prvih simptoma bolesti (inkubacija) može trajati od nekoliko dana do nekoliko godina, a najčešća je između 14 dana i 3-6 tjedana.

Trajanje inkubacije ovisi o količini unesenog virusa, mjestu ulaska virusa i o imunološkom stanju jedinke koja je zaražena. Uzročnik bjesnoće nalazi se u slini zaražene životinje, a na čovjeka se obično prenosi ugrizom bijesne životinje. Virus bjesnoće je labilan virus koji ne parazitira u okolini i svakako je bitno naglasiti da on mora doći u kontakt sa završecima živaca te mora ući u živčano vlakno da bi se razvila bolest. Čovjek se može zaraziti i ako zaraženi materijal bijesne životinje kao što je slina dođe u direktan kontakt s očima, sluznicom nosa ili usta ili otvorenim ranama na koži. Bjesnoća se može javiti u nekoliko oblika. Postoji tzv. urbana bjesnoća koju prenose psi i tzv. silvatična ili šumska bjesnoća koju najčešće prenose lisice, ali i druge divlje životinje. Postoji i bjesnoća ptica, ali se još uvijek nije poznato kako se ptice zaraze virusom.

Kod pasa bolest u pravilu traje od 2 do 13 dana i uvijek završava smrću. Bolest se dijeli na tri stadija. Tijekom prvog stadija psi se počinju nenormalno ponašati. Često su neposlušni, sakrivaju se, grizu predmete oko sebe, također često grizu na prazno. Već se tada opaža teško gutanje i obilno slinjenje po kojem je bjesnoća poznata. Takvo stanje traje od 12 sati do tri dana. Nakon toga bolest prelazi u drugi stadij. Psi lutaju bez cilja, napadaju druge životinje i ljude pa i one koje poznaju. Slinjenje je obilno, a glas promukao. Taj stadij bolesti traje od dva do tri dana. U zadnjem stadiju životinja se smiri, leži i teško joj se kretati zbog paralize mišića. Smrt nastupa zbog oduzetosti mišića i iznemoglosti organizma.

Divlje životinje koje su česti prenosioci bjesnoće

U drugih životinja koje se zaraze virusom bjesnoće također se mogu zamijetiti specifični simptomi. Goveda postaju nemirna i pokušavaju se otrgnuti sa veza. Konji jako reagiraju na podražaje, lupaju nogama, grizu jasle i obilno sline. Svinje pokazuju pojačanu agresivnost, podmuklo rokću i bez cilja ruju po tlu. Bijesne lisice gube strah od čovjeka i ulaze u naseljena mjesta, gube prirodan strah od pasa. Zanimljivo je da bijesne lisice imaju jaku potrebu za ujedanjem.

U čovjeka se bjesnoća očituje temperaturom, mučninom, bolovima u grlu, razdražljivošću i nemirom. Prvi znak bolesti je bockanje oko rane kroz koju je virus ušao u tijelo. Nemir i strah pojačavaju se kako bolest napreduje. Također je bitno naglasiti da se javlja pojačan strah od vode, zato se ova bolest još naziva i hidrofobija.

Bjesnoći nema lijeka i kada se pojavi ishod je uvijek smrtonosan. Poznata su samo dva slučaja izlječenja u ljudi. Bolesne se životinje ubijaju i spaljuju ili duboko zakapaju.

Linkovi:

Ivana Jengić
student 4. godine, smjer prof. biologije i kemije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

Povratak na početnu stranicu biologije