Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

Ptice nemaju žlijezde preko kojih bi izlučivale znoj kao npr. ljudi pa stoga moraju koristiti druge načine rashlađivanja kad im je vruće. Jedan od tih načina je dahtanje. Sličnu ste pojavu mogli zamijetiti i kod pasa, pogotovo kad vladaju nesnosne ljetne vrućine. Učinkovitost hlađenja je još veća jer im se u nogama blizu površine kože nalaze gusti kapilarni spletovi pa se pojačanim prolaskom kroz njih krv hladi bolje zbog brzog odvođenja topline s površine kože koja nije obrasla perjem. Za rashlađivanje koriste se još i promjenama u ponašanju kao što je npr. odmaranje.

Perje je jako diferencirani oblik gornje kože koji je specifično razvio razred ptica. Njihova je koža u pravilu tanka i na površini znatno manje rožnata nego kože ostalih kralježnjaka.

Pera su proizvodi rožnatog sloja kože, slično kao ljuske gmazova, kojima morfološki najviše nalikuju. Sačinjena su od keratina, istog proteina koji čini kosu i nokte kod ljudi ili rogove kod drugih životinja.

GRAĐA PERA

Svako pero se sastoji od osnovne "grane" s koje polaze tisuće malih "grančica" (perca) koje su međusobno povezane tako da čine glatku površinu pera. Glatka površina perja pticama omogućuje da se lako kreću kroz zrak tokom leta. Tipično ptičje pero ima ove morfološke dijelove: osovinu pera čini badrljica (scapus), koja je na dužem gornjem dijelu puna i naziva se stručak (rachis), na kraćem donjem dijelu čini šuplju cijev (calamus). Na stranama badrljice se u jednoj ravnini nalazi zastavica (vexillum), podijeljena njome na vanjski i unutarnji dio (prema položaju tijela ). Sastavljena je od brojnih isperaka 1. reda (rami) koji su međusobno povezani ispercima 2. reda (radii), uzajamno zakačenima kukicama. Široka zastavica pera čini potpornu plohu pogodnu za let i dobro štiti pred gubitkom tjelesne topline.

Svako pero raste iz kožnog mjehurića u usmini oko kojeg se stvara keratin. Pero se razvija iz bradavica kože koje se spuštaju u mjehurić. Postoje i poprečno - prugasti mišići koji se zovu perni mišići (arectores plumarum) koji pokreću grupe pera pa ptice mogu našušuriti perje. Kontrola pozicije pera bitna je zbog leta, spolnog ponašanja (neki mužjaci ptica izvode ples prilikom kojeg našušure perje te na taj način privlače ženke, tj. pozivaju ih na parenje), ali i zbog regulacije topline. Ptice trebaju održavati konstantnu unutrašnju temperaturu od oko 42°C za uobičajene aktivnosti. Da bi to postigle moraju kontrolirati gubitak topline na način da povećavaju volumen zraka koji se nalazi između kože i vanjskog perja. Što je veći volumen zraka, to je manji gubitak topline jer je zrak odličan izolator.

Literatura:

• OGNEV S. I. (1956) Zoologija kralješnjaka (Ur. Fink N.). Školska knjiga: 462-468.
• YOUNG J. Z. (1981) The Life of Vertebrates (Ur. Young J. Z.). Oxford University Press: 323-326.

Linkovi:

• hr.wikipedia.org/wiki/Perje
• www.ffos.hr

Diana Krtanjek
student 4. godine, smjer prof. biologije i kemije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb