Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

Razred: Insecta (Hexapoda) - kukci
Skupni naziv Pterygota - krilaši
Paleoptera - prakrilaši
Nadred: Ephemeroptera - vodencvjetokrilaši

Obuhvaćaju samo jedan red kukaca.

Red: Ephemeroidea - vodencvjetovi

• Nježni su kukci slabo hitinizirana tijela, koji se zadržavaju uz vodu. Premda imaju velika opnena krila, slabo lete, stoga se samo malo udaljuju od vode. Stražnja krila su manja od prednjih i zaokružena, a neki su i bez njih. Pri mirovanju krila stoje uspravno. Dugačko tijelo vodencvjetova je mekano, ticala su kratka i nitasta. Polukuglaste sastavljene oči kod mužjaka su često razdijeljene u dva dijela. Njihov je leđni dio bolje razvijen i zauzima gotovo cijelu glavu, što je u vezi s razmnožavanjem jer mužjaci hvataju ženke u letu. Uz njih vodecvjetovi imaju 2-3 jednostavna oka. Usni organi preobraženi za grizenje toliko su im zakržljali da njima ne mogu uzimati hranu. U zatku imaju 11 kolutića i na kraju dugačke četinaste člankovite začane privjeske, a uz njih jednako veliku začanu četinu. Mužjaci vodencvjetova imaju dugačke prednje noge, a na pretposljednjem kolutiću zatka i kliješta za parenje. Izvodne cjevčice plodila ne sastave se prije svršetka pa vodencvjetovi imaju parne spolne otvore.
• Ženke vodencvjetova, snesu jajašca u vodu, gdje se razvijaju njihove ličinke. Na zatku imaju 6-7 dvostrukih pari uzdušničkih škrga, ostataka začanih nogu. Jednostavnim usnim organima za grizenje hrane se biljnom hranom ili love druge ličinke. Na kraju zatka ličinke imeju 3 dugačke peraste začane četine. Ličinke rastu polagano pa trebaju 3 godine da postanu razvijeni kukci. Pri tome se mnogo puta presvlače, neke vrste i više od 20 puta.
• Nakon posljednjeg presvlačenja ličinke iz vode izleti kritati oblik, subimago, koji se za razliku od drugih kukaca, još jedanput presvuče, a da se pritom ne pojave nikakve veće promjene. Tek nakon zadnjeg presvlačenja postane potpuno razvijeni kukac. Potpuno razvijeni vodencvjetovi žive samo kratko vrijeme jer se ne mogu hraniti pa im je probavilo ispunjeno zrakom.
• U probavilu ličinaka nalazi se većinom detritus, jednostanične alge, dijelovi nitastih algi, mahovina i cvjetnica, rijetko ostaci životinja. U akvariju, doduše, pojedine vrste rodova Cloëon i Siphonurus hvataju žive vodenbuhe, ali njihovi ostaci nisu nađeni kod jedinki koje žive slobodno. Broj ličinaka je često velik. Na 1 m² potoka može se naći do 300 jedinki pa predstavljaju bogat izvor hrane za ribe. Za toplih ljetnih noći mnoštvo vodencvjetova leti uz vode, a ujutro pokrivaju obalu njihova mrtva tijela. Poznato je oko 2000 vrsta, od toga u Europi oko 217.

Razred: Insekta (Hexapoda) - kukci
Skupni naziv Pterygota - krilaši
Paleoptera - prakrilaši
Nadred: Odonaptera - vretencokrilaši

Također obuhvaćaju samo jedan red.

Red: Odonata - Vretenca

• To su srednje veliki do veliki kukci vretenasta tijela koji žive uz vode. Prave su sunčane životinje koje ustrajno i brzo lete i u letu love druge kukce. Često su izrazito obojene, katkad i kovna sjaja pa se spolovi razlikuju i bojom. Na pokretnoj glavi imaju velike izbočine, sastavljene oči i 3 jednostavna oka, kratka i mala nitasta ticala i snažne usne organe za grizenje. Noge su im pomaknute kad se odmaraju na biljkama. Krila su obično jednako velika, opnasta, prozirna ili obojena, kadšto i kovna sjaja, s mnogo rebara koja sastavljaju gustu mrežu. Za mirovanja krila ostanu raširena i vodoravno ispružena, a kod nekih uspravljena. Pri letu svaki par krila radi zasebno. Zadak od 10 kolutića ima na kraju kratke nečlankovite začane privjeske koji su kod mužjaka razvijeni kao kliješta. Ženke obično imaju ravnokrilastu leglicu. Kod mužjaka su spolni privjesci jako smanjeni, stoga se vretenca ne mogu pariti na običan način, nego se sjeme prenosi preko posebnog dodatnog uređaja na trbušnoj strani drugog kolutića mužjakova zatka. Prije parenja mužjak svine kraj zatka do tog uređaja i napuni ga sjemenom, a kad se uhvati zajedno sa ženkom, ona svine svoj zadak do dodatnog uređaja i odatle primi sjeme.
• Ženke vretenca polažu jajašca u vodu na različite načine. One s dobrim leglicama sjedaju na biljke i jaja ulože u njihovo tkivo. Ženke sa zakržljalim leglicama odlože ih na biljke ili na zemlju, ili ih spuštaju u vodu dok lete. Grabežljive ličinke vretenaca žive na dnu tekućih ili stajaćih voda. Za lovljenje hrane imaju hvatalo ili krinku od jako povećane donje usne. Po dnu trče jakim nogama za hodanje, a dišu uzdušničkim škrgama koje su smještene na kraju zatka ili u stražnjem crijevu. Neka vretenca poduzimaju velika putovanja. Unazad sežu sve do trijasa, a počela su se razvijati od paleozojskih Protodonata, pravretenaca.
• Danas je poznato do 4700 vrsta vretenaca, od toga u Europi 127.

Podred Zygoptera - sličnokrilci

• Imaju vitko tijelo, široku glavu s većim razmakom između sastavljenih očiju. Oba para krila su im slična, a pri mirovanju ih usprave. Lete polagano i lepršavo. Ženke imaju potpunu leglicu. Ličinke imaju na kraju zatka 3 listaste uzdušničke škrge koje su zapravo izmijenjeni začani privjesci i začana četina.

Obuhvaća porodice: Calopterygidae, Lestidae, Platycnemididae, Agrionidae, Anisoptera, Aeschnidae, Gomphidae, Cordulegasteridae, Corduliidae i Libellulidae.

Porodica Calopterygidae (sjajna vretenca).

Kod nas je česta vrsta Calopteryx virgo, konjska smrt, koja ima veliko spolno dvoličje. Mužjakova krila su tamnomodra i sjajna, a ženkina smeđa. U našim krajevima živi C. splendens, prugasto sjajno vretence. "Konjska smrt" je naziv koji je potekao od seljaka koji su vjerovali da će konji uginuti ako piju vodu iznad koje lete Calopteryx virgo, jer su znali da u toj vodi mora biti i njihovih ličinki.

Porodica Libellulidae.

To je porodica koja je najvjerojatnije najbogatija vrstama, od kojih mnoge prebivaju u Hrvatskoj, npr. Libellula quadrimaculata (četveropjego vretence), Orthetrum brunneum, O. coerulescens, O. cancellatum... Vrste porodice Libellulidae se u "narodu" zovu Libela iz razloga što je tako jednostavnije.

	Libellula quadrimaculata
	Calopteryx virgo

Literatura:

• I.Matoničkin, I.Habdija, B.Primc-Habdija (1999.): Beskralješnjaci. Školska knjiga, Zagreb.

Goran Duić
student 4. godine, smjer prof. biologije i kemije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb