Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

Ovom razredu pripada najveći broj živućih papratnjača, preko 9 000 vrsta. Većinom dolaze u vrlo vlažnim tropskim predjelima, a neke su sekundarno prešle i u vodu. Brojne paprati su kozmopoliti, ili pak endemi, ponekad i vrlo uskog područja. Recentni oblici zbog pomanjkanja sekundarnog rasta u debljinu imaju adventivno korijenjem i većinom monopodijalni rizom. Kod kopnenih oblika danas susrećemo gotovo isključivo izosporiju kao prilagodbu na relativno suše životne uvjete. Međutim, u izumrlih oblika je bila vrlo često prisutna heterosporija, koja je filogenetski napredniji oblik razmnožavanja u odnosu na izosporiju. Heterosporni oblici unutar ovog razreda odigrali su značajnu ulogu u razvoju sjemenjača.

SLIKA 1. Paprati

Razred Filicatae obuhvaća vrlo različite oblike, a dijelimo ih u četiri skupine: PRIMOFILICES, EUSPORANGIATAE, LEPTOSPORANGIATAE, HYDROPTERIDES.

PRIMOFILICES

Skupina izumrlih i vrlo raznolikih paprati, koje se filogenetski nastavljaju na psilofite, a smatraju se ishodišnim oblicima za sve ostale paprati. Listove nazivamo megafili koji imaju viličastu nervaturu. Sporangiji imaju višeslojnu stijenku i nalaze se terminalno, na vrhu ogranka. Značajan predstavnik zove se Archeopteris (gornji Devon), za kojeg se smatra da su se iz njega razvile sjemenjače.

EUSPORANGIATAE

Ova skupina obuhvaća paprati s višeslojnom stijenkom sporangija i nizom primitivnih osobina. Uz brojne izumrle oblike značajni su recentni rodovi Botrychium (mjesečinac) i Ophioglossum (jednolist). Kod ovih vrsta se iz rizoma svake godine razvija samo jedan list koji je trodimenzionalan (znak filogenetske primitivnosti) i razlučen je u sterilni (zeleni) i fertilni (sa sporangijima). Rod Botrychium je zanimljiv i zato što je jedini recentni predstavnik papratnjača sa slabo izraženim sekundarnim rastom u debljinu.

SLIKA 2. Ophioglossum	SLIKA 3. Botrychium

LEPTOSPORANGIATAE

Upravo ovoj skupini pripada najveći broj recentnih paprati. Karakterizira ih stijenka sporangija od jednog sloja stanica, koja se otvara posebnim mehanizmom pomoću anulusa. Sve su vrste izosporne, osim australskog roda Platyzoma. Gametofit je srcastog oblika, pločast, veličine najčešće do 1 cm, zelen i jednodoman. Sporofit je trajnica s rizomom i adventivnim korijenjem. Listovi su veliki (megafili), najčešće perasto razdijeljeni ili sastavljeni. Nervatura je mrežasta. Ova skupina često sadrži i trofosporofile, listovi koji su zeleni (obavljaju fotosintezu), a nose i sporangije u nakupinama koje nazivamo sorusi.

SLIKA 4. Sorusi kod Polypodium pellucidum	SLIKA 5. Asplenium ceterach

Sorusi se najčešće nalaze s donje strane lista i zaštićeni su tankom kožicom (induzij). Induzij može biti različitog oblika i na različite načine pričvršćen u sorus, što je značajno pri determinaciji vrsta. Najveći dio ovih paprati pripada osladi (Polypodiaceae). Neke vrste su prilagođene vapnenačkoj podlozi pa i suhom staništu tjekom većeg dijela godine, te se odlikuju i kserofitskim prilagodbama (Polypodium australe - primorska oslad). Neke vrste su posebno značajne kao ljekovite te kao potencijalni izvori hrane, dok neke vrste imaju veće hortikulturno značenje.

HYDROPTERIDES - VODENE PAPRATI

Vodene paprati koje rastu barama i mirnim vodama stajaćicama. Sorusi dolaze u zajedničkim nakupinama koje podsjećaju na plodiće pa ih nazivamo sporokarpiji. Heterosporne su. Česte porodice su Salviniaceae (nepačke), Marsileaceae (raznorotke) i Azollaceae (azole).

SLIKA 6. Marsilea sp.	SLIKA 7. Salvinia sp.

Linkovi

• http://scitec.uwichill.edu.bb/bcs/bl14apl/pter2.htm
• http://www.ucmp.berkley.edu/plants/pterophyta/pteridopsida.html

Literatura

• prof.dr.sc. DAVOR MILIČIĆ (1969) Morfologija bilja - interna skripta
• prof.dr.sc. ZINKA PAVLETIĆ (1997) Cormobionta - interna skripta

Marina Dobrivojević
student 4. godine, smjer prof. biologije i kemije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb