Mutageni su tvari iz okoliša (zračenje, kemijske tvari, i dr.) koji induciraju nastanak mutacija sa stopom puno većom od stope tzv. spontanih mutacija. Mutacija je iznenadna (nasljedna) promjena genetičkog materijala. Može biti genska i kromosomska. Genske ili točkaste mutacije događaju se unutar jednog gena što rezultira nastankom novih alela. Posljedica mutacije je najčešće promjena strukture i funkcije genskog produkta tj. proteina što može rezultirati bolešću. Važno je razlikovati mutacije koje nastaju u somatskim stanicama od onih koje nastaju u stanicama germinacijske linije iz kojih nastaju gamete. Somatske mutacije zahvaćaju samo nekoliko stanica u organizmu i učinak im je najčešće zanemariv, jer u vrsta koje se spolno razmnožavaju nisu nasljedne. Međutim neke od njih nisu tako bezopasne jer mogu uzrokovati tumore.
Mutagene dijelimo na fizičke i kemijske. U fizičke mutagene ubrajamo zračenja (ionizirajuće: X-zračenje, neionizirajuće: UV zračenje). Kemijski mutageni su npr. alkilirajući agensi, dušičasta kiselina, akridinske boje, hidroksilamin. Svi oni djeluju izravno na molekulu DNA izazivajući genske mutacije.
Danas se zna da su neki lijekovi također mutageni. To su npr. citostatici ili antitumorski lijekovi. U antitumorske lijekove ubrajamo različite kemijski nesrodne skupine spojeva koji mogu zaustaviti rast tumorske mase narušavanjem staničnog ciklusa ili izazivanjem smrti stanica u fazi aktivnog rasta. Njihova su farmakološka svojstva međutim povezana s potencijalnim genotoksičnim (djelovanje na strukturu i funkciju genetičkog materijala) rizicima. Klinička i laboratorijska istraživanja pokazuju da su gotovo svi antitumorski lijekovi mutageni, kancerogeni (nastanak tumora) ili teratogeni (djelovanje na embrij) za životinje i čovjeka. U antitumorske lijekove ubrajamo:
Dr. sc. Mirjana Pavlica
Zavod za molekularnu biologiju
Prirodoslovno-matematički
fakultet, Zagreb
mpavlica@biol.pmf.hr