Osnovni razlog zašto su se razvile ovakve biljke
je njihova prilagodba na život u staništima gdje su tla siromašna hranjivim
tvarima, osobito dušićnim spojevima. Karnivorne biljke na ovaj način iz
tijela životinja nadoknađuju deficitarne tvari. Staništa koja su karakteristična
kao staništa na kojima žive karnivorne biljke su cretovi ili tresetišta,
pojedine močvare i karbonatne stijene. Kako u Republici Hrvatskoj postoje
sva ova staništa, u flori Hrvatske možemo naći 8 karnivornih biljaka svrstanih
u četiri roda:
1.1. Aldrovanda vesiculosa L. mjehurasta vodena stupica (vodena biljka živi u močvarama)
2. Rod Drosera L. rosike (na tresetištima)
2.1. Drosera anglica Huds. (pogledaj
sliku!)
2.2. Drosera intermedia Hayne (pogledaj
sliku!)
2.3. Drosera rotundifolia L. (pogledaj
sliku!)
3. Rod Pinguicula L. tustica (močvarna mjesta i tresetišta)
3.1. Pinguicula vulgaris L. tustica kukcolovka (pogledaj sliku!)
4. Rod Utricularia L. mješinka (slika) (vodene biljke stajaćih voda)
4.1 Utricularia minor L.
4.2 Utricularia vulgaris L. (pogledaj
sliku!)
4.3 Utricularia neglecta Lehm.
Objavljivanje točnih lokaliteta nalazišta ovih rijetkih biljaka, pogotovo na ovako javan način kakav je Internet, nije uputan. Devastacija ovih staništa je i bez toga uzela maha.
Mr. Zlatko Liber, Botanički zavod, PMF, Zagreb
9. veljače 1998.
E-školaŠ u suradnji sa om Stranice su još u izradi.