Pošto će odgovor na ovo pitanje vjerojatno čitati veći broj ljudi,
prvo ću opisati što je to Alzheimerova bolest. To je neurodegenerativna
bolest koja zahvaća mozak. Za Alzheimerovu bolest značajno je da se prvo
gube sjećanja i to ona bliska. Međutim, kako bolest napreduje, gube se
i daleka sjećanja tako da bolesnik u uznapredovaloj fazi bolesti uopće
više ne prepoznaje svoje ukućane. U završnoj fazi bolesti, bolesnici više
ne mogu obavljati ni najjednostavnije zadaće kao što su hranjenje, oblačenje
i osobna higijena. Većina bolesnika umire u roku od 5 do 15 godina. Bolest
je vrlo proširena i u SAD od nje boluje oko 4 milijuna ljudi.
Bolest je dobila ime po njemačkom liječniku Aloisu Alzheimeru
koji je prvi opisao promjene na mozgu u bolesnika od ove bolesti (početkom
20 tog stoljeća). Te promjene nazivamo senilnim (ili neuritskim) pločama
(engl. senile (neuritic) plaques) i neurofibrilarnim promjenama (engl.
neurofibrillary tangles). Senilne ploče javljaju se između stanica, a neurofibrilarne
promjene tj. alteracije prisutne su u stanicama (neuronima) (Slika
1). Inače, Alzheimerova je bolest poznata od davnina. U opisima nekih
bolesnika iz antičke Grčke i Rima može se uočiti da su bolovali od Alzheimerove
bolesti. U 16. stoljeću bolest opisuje i Shakespeare i to kao bolest koja
izaziva djetinjastost i i potpuni zaborav.
Bolest prvo napada dio mozga koji zovemo hipokampus, a to je
dio koji ima važnu ulogu u pamćenju. Otuda se bolest polako širi u druga
područja, posebice u koru velikog mozga. Moždana je kora vanjski dio mozga
, a važna je, između ostalog, i za stvaranje govora i logičko razmišljanje.
U područjima koja su zahvaćena bolešću, dolazi do degeneracije neurona,
a neki neuroni i umiru. Ovakve se promjene mogu dobro vidjeti pomoću uređaja
koji se zove pozitronski ili PET skener (PET Positron Emission Tomography),
a koji vidi metaboličko stanje nekog organa (Slika
2) Tamna područja na slici su područja u kojima je prestala neuronska
aktivnost.
Zanimljivo je kako pojedini bolesnici opisuju svoju bolest:
. . .kasnije sam imao problema sa govorom. Slagao sam riječi kao da slažem domino. Potpuno sam svjestan toga i vrlo mi je neugodno pred ukućanima.
Bilo nam je divno kupovati, ali u košaricu sam trpala sve što sam vidjela. Moj jadni suprug nije me ni pokušao u tome spriječiti, sve dok stvar nije postala zaprepašćujuća, a tada sam se ozbiljno naljutila na njega. Kupila sam par gumenih čizama i rekla sam suprugu da je to nešto što sam oduvijek željela. Kod kuće se nisam mogla sjetiti da sam ih uopće kupila. A bile su tako ružne i koštale su 60 dolara.
Užasavajuće je da se ne mogu sjetiti kako otvoriti konzervu pseće hrane. Toliko sam nespretan od ove bolesti. Izgleda mi da je naš psić spretniji od mene.
Osjećam se kao pola čovjeka! Osjećate se toliko glupo kada se ne sjećate što je bilo prije sat ili dva. Samo saznanje da sam opet nešto pogriješio i da se ne mogu sjetiti ni najjednostavnijih stvari, izluđuje me.
U završnim fazama bolesti osobe oboljele od ove bolesti više ne mogu prepoznati ni najbliže članove obitelji, a niti govoriti. Gubi se svaka svijest o postojanju i bolesnik postaje potpuno ovisan o drugima. Bolesnici mogu sa simptomima Alzheimerove bolesti živjeti godinama, a vrijeme od dijagnoze do smrti može biti i oko 20 godina (najčešće je između 4 i 8 godina). Bolesnici najčešće umiru od upale pluća ili drugih zaraznih bolesti.
Jedna od najvažnijih promjena na mozgu u Alzheimerove bolesti je stvaranje
senilnih ili neuritskih ploča. One nastaju izvan neurona, a u njima se
nakuplja poseban protein tzv. beta amiloid. Te su ploče veličine oko 0,2
mikrometra, a sastoje se od centra i rubnog dijela (Slika
3). Senilne se ploče obično nalaze u blizini kapilara ili većih krvnih
žila koje su koncentrirale beta amiloid u stjenkama. Beta amiloid zapravo
nastaje od većeg proteina tzv. amiloidnog prekursorskog proteina (APP).
Gen za taj protein smješten je na 21. kromosomu. Nepravilna razgradnja
APP-a stvara peptide koji tvore netopljivi beta amiloid, a koji se gomila
u senilnim pločama. Neki znanstvenici smatraju da je nakupljanje amiloida
toksično za susjedne neurone, dok drugi vjeruju da je nakupljanje beta
amiloida u senilnim ploačama samo rezultat nekih drugih događaja koji dovode
do smrti neurona. Osima beta amiloida, u senilnim se pločama mogu naći
i brojni drugi proteini. Ima tu svega i svačega: od trombina i tkivnog
aktivatora plazminogena, preko inhibitora proteaza, pa sve do enzima i
proteina koji su važni u imunosnom sustavu (primjerice, komplementa).
Senilne se ploče uglavnom mogu naći u kori velikog mozga, ali ima ih
i u još nekim dijelovima mozga.
Druga važna dijagnostička značajka Alzheimerove bolesti je degeneracija neurofibrila. Ona se odvija unutar stanica tj. unutar neurona. Da bi ovo razumjeli, treba reći da stanice nisu bezoblične vreće pune citoplazme u kojoj pluta jezgra, nego one imaju svoj oblik. Neuroni u tome nisu iznimka. Temelj staničnog kostura (tzv. citoskeleta) su tzv. mikrotubule koje daju stanici određen oblik i čvrstoću. U dijelu neurona koji zovemo akson, mikrotubule (neurofibrile) položene su paralelno jedna uz drugu, a međusobno su poprečno spojene proteinom koji zovemo tau. Zamislite to kao željezničku prugu: Neurofibrile su tračnice, a tau su poprečni pragovi. U Alzheimerove bolesti, tau više poprečno ne povezuju mikrotubule nego se po dva tau proteina obaviju jedan oko drugoga u spiralu. Ovakve proteinske spirale karakteristične su za Alzheimerovu bolest. Pošto tau više ne obavlja svoju funkciju, narušava se struktura staničnog kostura neurona, pa on gubi svoj oblik, a time i funkciju (Slika 4). I opet usporedba sa željezničkom prugom: Ako razorimo pragove, pruga se više ne može koristiti.
Kao zanimljivost, napomenuti ću da od Alzheimerove bolesti boluju i neke poznate osobe, primjerice Cyrus Vance (tvorac propalog Vance Owenovog plana za Bosnu i Hercegovinu) i bivši predsjednik SAD Ronald Reagan.
Puno više o Alzheimerovoj bolesti možete pronaći na: www.alzheimers.org/unravel.html
Doc. dr. Zoran Tadić
Zavod za animalnu fiziologiju PMF-a
Rooseveltov trg 6
10000 Zagreb
ztadic@public.srce.hr