U nekoliko rečenica pokušati ću ti dočarati što je to DNA. Možda bi bilo zgodno krenuti na ovaj način. Ljude je uvijek intrigriralo nasljeđivanje bilo u njihovoj obitelji, bilo u njihovom vrtu među biljkama ili među životinjama. Kroz tisuće godina ljudi su selekcionirali na stotine biljnih i životinjskih vrsta, rasa, sorti kako bi dobili udomaćene biljke i životinje s novim osobinama (npr. veći i ukusniji plodovi biljaka, krave koje daju više mlijeka, ovce koje daju više vune, veliki broj rasa pasa itd.). Ljudi su shvatili da se željene osobine mogu dobiti križanjem roditelja s određenim osobinama i da se mogu dalje prenositi potomstvom, ali nisu razumjeli pravu prirodu nasljeđa.
Osnovu teorije o nasljeđivanju postavio je Gregor
Mendel krajem prošloga stoljeća. Proučavajuči nasljeđivanja kod biljaka
on je otkrio osnovne zakonitosti, a njegovi faktori nasljeđivanja su ono
što danas nazivamo genima. Geni su osnova nasljeđivanja koja se prenose
s generacije na generaciju. Više gena zajedno s nekim proteinima čini kromosome,
koji su sastavni dijelovi stanične jezgre. Kromosome je moguće vidjeti
svjetlosnim mikroskopom, ali tek nakon bojanja u stanicama koje su intenzivno
mitotski dijele (npr. stanice korijena luka).
Što je kemijska osnova gena tj. nasljeđivanja? Odgovor na ovo pitanje dao je 1944. godine istraživač Avery. On je dokazao da su DNK (ili engl. DNA) molekule (deoxyribonucleicacids) kemijska osnova nasljeđivanja. Kada su Watson i Krick 1953. otkrili strukturu DNA (vidi sliku) bilo je otvoren put pravoj ekspanziji u istraživanjima nasljeđivanja. Premda su do danas razjašnjene brojne nejasnoće vezane za nasljeđivanje otvoreni su i sasvim novi problemi, pa je biologija, koja se bavi ovim problemima, jedna od najperspektivnijih znanstvenih disciplina u ljudskoj budućnosti. |
Svaka DNA koja uz proteine čini kromosom (u jednoj ljudskoj
stanici ih je 23 para, osim u spolnim stanicama gdje ih je polovičan broj
tj. samo 23) je dugačka nit sastavljena od dva lanca. Okosnica od šećer-fosfata
nalazi se na periferiji, a u sredini su parovi dušičnih baza. Postoje četiri
vrste dušičnih baza: adenin (A), gvanin (G), timin (T) i citozin (C), a
parove mogu činiti samo adenin s timinom tj. gvanin s citozinom (vidi sliku).
|
Redosljed baza unutar neke DNA molekule predstavlja šifriranu genetičku informaciju. Ako znamo da se DNA svake stanice čovjeka sastoji od cca. 3 milijarde parova baza (smještene u 23 para kromosoma), te da je moguće 34 milijardi kombinacija, jasno nam je koliko je to moćan "hard disc" koji prenosi nasljedne informacije s generacije na generaciju. Kada bi tri milijarde parova baza predočili kao tekst koji bi se sastojao samo od slova AGCT (što je skraćeno označavanje dušičnih baza) dobili bi knjigu s više od 500.000 stranica.
Svaka DNA koja uz proteine čini kromosom (u jednoj
ljudskoj stanici ih je 23 para, osim u spolnim stanicama gdje ih je polovičan
broj tj. samo 23) je dugačka nit sastavljena od dva lanca. Okosnica od
šećer-fosfata nalazi se na periferiji, a u sredini su parovi dušičnih baza.
Postoje četiri vrste dušičnih baza: adenin (A), gvanin (G), timin (T) i
citozin (C), a parove mogu činiti samo adenin s timinom tj. gvanin s citozinom
(vidi sliku).
Redosljed baza unutar neke DNA molekule predstavlja šifriranu
genetičku informaciju. Ako znamo da se DNA svake stanice
čovjeka sastoji od cca. 3 milijarde parova baza (smještene u 23 para kromosoma),
te da je moguće 34 milijardi kombinacija, jasno nam je koliko je to moćan
"hard disc" koji prenosi nasljedne informacije s generacije na generaciju.
Kada bi tri milijarde parova baza predočili kao tekst koji bi se sastojao
samo od slova AGCT (što je skraćeno označavanje dušičnih baza) dobili bi
knjigu s više od 500.000 stranica.
O DNK molekuli i njezinoj ulozi napisane su mnogobrojne knjige, a svakim danom ih je sve više i više (nažalost većinom na stranim jezicima). Za sada od mene toliko, za sve nejasnoće i dodatna pitanja slobodno se obrati na isti način.
Zlatko Liber, mr. sci.
Botanički zavod, Biološki odsjek, PMF-Zagreb
2. prosinca 1998.
E-školaŠ u suradnji
s om.
Održava Toni
Nikolić . Posljednje promjene 2. prosinca 1998.