Prilikom loma kosti, oštećuje se periost (površinski sloj kosti), čvrsti
dio kosti i područje koštane šupljine u kojem se nalazi koštana moždina.
Pri tome dolazi i do pucanja krvnih žila i kapilara, pa dolazi do krvarenja,
a ubrzo zatim i do stvaranja krvnog ugruška (hematoma). Nakon toga kost
počinje zarastati u nekoliko faza i u taj je proces uključeno nekoliko
vrsta stanica. Na mjesto oštećenja prvo ulaze fibroblasti i nakon nekoliko
dana stvaraju čvrsti kalus. On predstavlja temelj daljnjeg zarastanja.
Tada se aktiviraju stanice koje izgrađuju kost (osteoblasti) te počinju
difencirati u koštane mostiće (trabekule) spajajući tako oštećene dijelove.
Na dijelu loma koji je okrenut prema van istovremeno se stvara hrskavica.
Tu hrskavicu polako zamjenjuje spužvasti dio kosti, a s vremenom se cijelo
područje ispuni čvrstim koštanim tkivom.
Naravno, nisu svi lomovi pravilni. Liječnici razlikuju više tipova
loma, a oni se razvrstavaju prema vrsti i složenosti loma, njegovom smještaju
i nekim drugim značajkama. Najjednostavniji lomovi jednostavno se namjeste
izvana (to smije raditi jedino liječnik!!) i kost zaraste gotovo bez većih
ožiljaka. Složeni višestruki prijelomi zahtjevaju operativne zahvate i
ugrađivanje šipki ili drugih pomagala koja pomažu pravilnome zarastanju.
Djeca imaju u kostima manje čvrstog, kalcificiranog tkiva, a više organske tvari, pa one brže zarastaju. Slomi li novorođeno dijete bedrenu kost, ona će mu potpuno zarasti za tri tjedna. Međutim, slomi li starija osoba tu istu kost, ona će zarastati četiri ili više mjeseci.
Dr. Zoran Tadic
Zavod za animalnu fiziologiju, Prirodoslovno - matematicki fakultet
Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb
tel.(01) 4826 266 fax. (01) 4826 280
ztadic@public.srce.hr
E-školaŠ u suradnji
s om.
Održava Toni
Nikolić . Posljednje promjene 25. svibanj 1999.