O djelovanju hormona hipofize neću ovdje pisati detaljno, jer opis endokrinog sustava imate u odgovoru na 42. pitanje, a tu su opisani i hormoni hipofize i hipotalamusa.
Hipofiza je u ljudi velika oko 1 cm i smještena je ispod dijela mozga koji zovemo hipotalamus, na mjestu koje zovemo tursko sedlo (sella turcica). Ona ima glavnu ulogu u hormonskoj regulaciji u tijelu i jedna je od najbolje proučenih žlijezda. Njeno je djelovanje usko povezano sa hipotalamusom. Os "hipotalamus - hipofiza" predstavlja jedan od najbolje proučenih kontrolnih mehanizama u tijelu i odličan je primjer za međudjelovanje i suradnju živčanog i endokrinog sustava.
Iako će vam se to možda činiti čudnim, hipofiza nije jedna žlijezda. Ona se sastoji od tri posebna dijela ili režnja: Prednjeg režnja ili adenohipofize (pars distalis), stražnjeg režnja ili neurohipofize (pars nervosa) i srednjeg režnja (pars intermedia). Ljudi nemaju srednjeg režnja nego samo njegov rudimentarni ostatak koji ne pokazuje nikakvu aktivnost.
Oba režnja ljudske hipofize različitog su embrionalnog porijekla. Adenohipofiza, tijekom embrionalnog razvoja, nastaje iz tzv. Rathke-ove vrećice koja se odvoji iz primitivne usne šupljine. Neurohipofiza nastaje iz izraštaja živčanog tkiva (infundibuluma) koji je dio hipotalamusa. To znači da je neurohipofiza živčanog porijekla i u njoj se nalaze samo krajevi živčanih stanica (neurona) čija se tijela nalaze u dijelovima hipotalamusa koji se zovu supraoptička i paraventrikularna jezgra. Krajevi neurona u neurohipofizi nalaze se u blizini kapilara u koje neurosekrecijom izlučuju hormone (ADH i oksitocin).
Za razliku od neurohipofize kojom hipotalamus izravno upravlja, adenohipofizom hipotalamus upravlja neizravno, preko portalnog krvotoka. Hipotalamus pobuđuje adenohipofizu tako što luči hormone u portalni krvotok kojim se onda ti hormoni prenose do pojedinih stanica adenohipofize. U adenohipofizi nalazi se pet vrsta stanica. Najviše je somatotropnih stanica (oko 50%) i one proizvode hormon rasta. Kortikotropnih stanica ima oko 20%, a one proizvode adrenokortikotropni hormon. Oko 5% je tirotropnih stanica koje proizvode tireotropni hormon. Broj laktotropnih i gonadotropnih stanica mijenja se u različitim fiziološkim uvjetima. U žena koje doje, broj laktotropnih stanica (luče prolaktin) je povećan. U muškaraca i žena koje ne doje broj ovih stanica je vrlo mali. Gonadotropnih stanica koje luče FSH i LH ima oko 5% u adenohipofizi muškaraca. Postotak gonadotropnih stanica adenohipofize u žena mijenja se s obzirom na fazu menstrualnog ciklusa.
Živčani sustav dijeli se na centralni i periferni živčani sustav. Centralni živčani sustav čine mozak i leđna moždina, a periferni živčani sustav periferni živci i gangliji. Periferni se živčani sustav dijeli na somatski i autonomni živčani sustav. Detaljno opisivanje građe i zadaće svakog od ovih sustava zahtjevalo bi jako puno prostora. Ako vas to zanima (kao i deteljniji opis odnosa hipofize i hipotalamusa, hormonskih poremećaja hipofize, itd), javite se na moj mail, pa ću Vam poslati detaljniju literaturu.
Doc. dr. Zoran Tadić
Zavod za animalnu fiziologiju
Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb
tel. (01) 4826 266 fax. (01) 4826 280
ztadic@public.srce.hr
E-školaŠ u suradnji
s om.
Održava Toni
Nikolić . Posljednje promjene 18. siječanj 1999.