Iako sve eukariotske stanice imaju kromosome u jezgri, oni su za vrijeme interfaze, a između 2 stanične diobe, dekondenzirani i rašireni po čitavoj jezgri, te ih ne možemo vidjeti. Kromosomi postaju vidljivi tek kada stanica uđe u diobu, jer tada dolazi do njihove kondenzacije (spiralizacije, tj. do jačeg pakiranja molekule DNA sa proteinima).
Kromatin čine molekula dvolančane DNA i proteini (histoni i nehistonski proteini). Histoni su relativno mali bazični proteini sa visokom učestalošću pozitivno nabijenih aminokiselina lizin i arginin, što im omogućava čvršće vezanje za negativno nabijenu DNA. Histone dijelimo u 2 skupine: 1. NUKLEOSOMALNI HISTONI (H2A, H2B, H3, H4); 2. HISTON H1.
Histoni imaju ključnu ulogu u pakiranju molekule DNA. 1974. je otrivena osnovna jedinica pakiranja - NUKLEOSOM. Nukleosom nastaje namatanjem (1,8X) molekule DNA oko histonskog oktamera (čine ga nukleosomalni histoni, svaki zastupljen 2X, dakle 2x H2A, 2x H2B, 2x H3, 2x H4=8, zato naziv oktamer). Nukleosomi se dalje povezuju (pakiraju) uz pomoć histona H1 te tako nastaje tzv. 30 nm( nanometar) - kromatinsko vlakno. Daljnjim zapetljavanjem nastaje 300 nm -vlakno ili solenoid (to je u biti promjer interfaznog kromosoma). Maksimalna kondenzacija postignuta je u metafazi mitoze ili mejoze, kada su kromosomi maksimalno spiralizirani i kada najbolje možemo promatrati njihovu morfologiju (promjer 1400 nm). Svaki je takav kromosom dvostruk jer ga čine 2 sestrinske kromatide koje su spojene u području centromera kromosoma. Svaka kromatida ima jednu dvolančanu molekulu DNA. Dvije sestrinske kromatide su genetički identične jer su nastale semikonzervatibnom replikacijom molekule DNA.
doc. dr. Mirjana Pavlica
Zavod za molekularnu biologiju
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
(mpavlica@zg.biol.pmf.hr)
E-školaŠ u suradnji
s om.
Održava Toni
Nikolić . Posljednje promjene 01. veljače 2000.