također
77. Imam radnju iz biologije
na temu zona litorala i to onog njegovog dijela izmedu plime i oseke. Možete
li mi reći nešto više o tome. Posebno bi me zanimalo ako bi mi mogli pojasniti
vezu izmedu bentala, pelagijala i samog litorala. Puno hvala.
(Gimnazija 4.razred, Dubrovnik)
Odgovor se odnosi na oba pitanja (jer se pitanja preklapaju - naime zona litorala između plime i oseke zove se mediolitoral)
Literatura koja će učenicima vjerojatno biti najdostupnija jest knjiga:
koju će po svoj prilici moći posuditi u Institutu u Dubrovniku. Knjiga
kao što vidite nije nova no napisana je na hrvatskom, što joj je glavna
prednost. Za općenite pojmove vrlo su dobre novije knjige:
Ove knjige nažalost nemaju puno napisano o Sredozemnom moru, a o Jadranu gotovo ništa, o čemu vjerujem učenici zapravo najviše i žele znati. Tako nas to ponovo vraća na knjigu Biološka oceanografija u kojoj se dobar dio baš i odnosi na Jadran. Kako je knjiga prilično opsežna za potrebe srednje škole, a i dosta komplicirano pisana i uz to još nema na kraju indeksa osvrnut ću se na one dijelove koji se odnose na mediolitoralnu zonu (zonu plime i oseke).
Za razumijevanje potrebno je svakako pročitati poglavlje Zonacija oceanskih životnih sredina...(od str. 9 pa do str. 23). Tu su osnovne definicije - posebno treba obratiti pažnju na shemu: Glavna podjela oceanskih sredina na str. 12).
Bentos su organizmi koji žive na morskom dnu (morsko dno = bentosko područje), dok organizmi koji žive u vodenom stupcu, bez dodira s dnom predstavljaju pelagijal (područje slobodne vode = pelagičko područje).
Pelagičke organizme dijelimo na plankton (organizme koji lebde u vodi, čiji mehanizmi kretanja nisu dovoljni za aktivno kretanje te je njihovo premiještanje pasivno, vezano uz gibanje vodenih masa) i nekton (organizme koji se aktivno mogu premiještati bez obzira na gibanje vodenih masa).
Kao što ima organizama koji cijeli životni ciklus provode u bentosu, tako ima organizama koji cijeli životni ciklus provode u pelagijalu, no ima mnogo organizama koji dio životnog ciklusa provedu u drugom području (bentoski organizmi koji imaju planktonske ličinke; lignje - nektonski organizmi - jaja polažu u bentosu, itd..)
Pelagičko područje dijeli se na neritičku provinciju (to je obalno područje, tj. područje vodenog stupca iznad kontinentske podine) i oceansku provinciju (područje dubokog mora, dalje od utjecaja kopna).
Bentosko područje dijeli se na litoralnu zonu (koja obuhvaća područje kontinentske podine, prostire se do dubine od oko 200 m), batijalnu zonu (koja obuhvaća područje kontinentskog slaza, prostire se do dubine od oko 3000 m), abisalnu zonu (koja obuhvaća područje abisalne ravnice, prostire se do dubine od oko 6000 do 7000 m) i hadalnu zonu (koja obuhvaća područje dubokomorskih jaraka i kotlina, prostire se ispod dubine od oko 6000 do 7000 m).
Litoralna zona bentoskog područja u Mediteranu (pa tako i u Jadranu) dijeli se na četiri stepenice koje se nadovezuju jedna na drugu: supralitoral (zona prskanja valova), mediolitoral (zona plime i oseke), infralitoral (zona fotofilnih algi i morskih cvjetnica), te cirkalitoral (zona koja obuhvaća dno od donje granice rasprostiranja fotofilnih algi i morskih cvjetnica pa do donje granice rasprostiranja scijafilnih algi - to su one alge koje žive na zasjenjenim staništima s bitno manjom količinom svjetla nego u fotofilnoj zoni). Općenito o mediolitoralnoj stepenici više piše u Biološkoj oceanografiji na str. 198 do 213, dok o mediolitoralnoj stepenici u Jadranu te vrstama organizama koji tu žive više piše na str. 400 do 410. Najvažnije je to da u mediolitoralu žive oni organizmi koji mogu podnijeti povremeno izranjanje iz mora (tj. mogu biti kraće vrijeme - nekoliko sati - na suhom). Na str. 372 do 389 je tablica u kojoj su navedeni, uz ostale organizme koji žive u bentosu litoralnog područja, i mediolitoralni organizmi (m u stupcu mediolitoral). Iz te tablice može se vidjeti da je vrlo malo organizama koji su isključivo mediolitoralni (oni koji imaju samo slovo m u tablici), dok oni koji se mogu naći i u infralitoralu su obično pokretni organizmi koji se za vrijeme plime hrane u mediolitoralu, a za vrijeme oseke se povuku u infralitoral (takve organizme ćemo vrlo rijetko naći na suhom). U mediolitoralu ima manje vrsta nego u infralitoralu zato jer su tu ekološki uvjeti ekstremniji (povremeno isušivanje, veće razlike u temperaturi, jak utjecaj valova...), dok su u infralitoralu uvjeti stalniji te je raznolikost vrsta veća.
Za pomoć pri "dešifriranju" latinskih naziva pojedinih vrsta organizama
iz knjige (tj. pri traženju odgovora na pitanje koja je to uopće životinja
ili biljka) preporučam knjigu:
koju sigurno imaju u Institutu u Dubrovniku.
Ukoliko će biti još konkretnih pitanja (nakon čitanja preporučenog
teksta) stojim na raspolaganju.
Dr. Tatjana Bakran-Petricioli
Zoologijski Zavod
Prirodoslovno-matematički fakultet
E-školaŠ u suradnji
s om.
Održava Toni
Nikolić . Posljednje promjene 29. veljače 2000.