Pod pojmom klon podrazumijevaju se (a) pojedinačni organizmi dobiveni
nespolnim razmnožavanjem od jedne jedinke, (b) stanične linije podrijetlom
od jedne stanice i (c) geni ili dijelovi DNA umnoženi (najčešće) u bakterijama.
Sve ove tri kategorije podrazumijevaju nasljedno istovjetan materijal i
reprodukciju mitotičkim diobama.
Klonovi biljaka i životinja nastaju kao rezultat nespolnog razmnožavanja.
Takvim načinom razmnožavanja nastaju sukcesivne generacije organizama koji
su genetički identične s roditeljima. Genetička uputa ostaje sačuvana tijekom
mitotičkih dioba i sve dok su okolišni uvjeti stabilni, genetički uspješan
klon može se brzo razmnožavati i biti uspješan u kompeticiji s ostalim
organizmima u okolišu u kojem živi. Nespolno se mogu razmnožavati i prokariotski
i eukariotski organizmi.
Prokariotski organizmi, npr. bakterije nespolno se razmnožavaju
diobom. Sukcesivnim diobama nastaju kolonije u kojima je svaka stanica
genetički identična s roditeljskom stanicom iz koje je nastala.
Jednostanični eukariotski organizmi, npr. kvasci i amebe također se
razmnožavaju diobom. Mitotskom diobom roditeljske stanice nastaju dvije
stanice kćeri koje funkcioniraju kao neovisni ali genetički identični organizmi.
Neki višestanični eukariotski organizmi također se mogu razmnožavati
nespolno. Tako se npr. hidra razmnožava pupanjem (sl.
1). Nespolno razmnožavanje mnogo je češće u biljaka nego u životinja.
U biljaka ono se naziva vegetativnim razmnožavanjem. Vegetativno se mogu
razmnožavati mnoge biljne vrste, npr. krumpir iz gomolja, jagode pomoću
vriježa, afričke ljubice iz pojedinačnih listova, a pelargonije iz reznica
stabljika. Na listovima jedne vrste kalanhoje razvijaju se male biljčice
koje otpadaju s listova i razvijaju se u novu biljku (sl.
2). Sve biljke razmnožene vegetativno imaju istu genetičku informaciju
kao i roditeljska biljka i predstavljaju klon. Danas se biljke često kloniraju
pomoću tehnike kulture biljnih stanica i tkiva .
Razvitak tehnika molekularne biologije omogućio je u novije vrijeme
i kloniranje gena ili dijelova DNA.
Slika 1. Hidra je relativno jednostavan
višestanični životinjski organizam koji se razmnožava pupanjem. Pup se
počinje razvijati kao lokalizirana masa mitotski aktivnih stanica koja
se razvija u malu hidru i odvaja od roditelja.
Slika 2. Na rubovima listova kalanhoje
razvijaju se brojne male biljčice koje se nakon nekog vremena odvajaju
od roditeljske biljke i postaju samostalne biljke.
Prof.dr.sc. Branka Pevalek-Kozlina
Zavod za molekularnu biologiju
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
bpevalek@public.srce.hr