Jaje koje Vas vjerojatno zanima zovemo amniotskim jajetom i ono je ključna evolucijska adaptacija na život na kopnu. Ovakvo je jaje minijaturno jezero (ili bara, rijeka, more) u kojem se razvija zametak. Više mu nije potreban vodeni okoliš. Voda je u jajetu. Prvo ovakvo jaje nastalo je u Permu iako ne znamo od koje životinje potječe. Ovakva jaja danas legu gmazovi, ptice i neki sisavci, a sva su ona po svojoj građi ista.
Kada razbijete kokošje jaje onda u njemu vidite bjelanjak i žumanjak. Žumanjak je vrlo povećano jaje (ovum). Sve ostalo u jajetu je tu zato da bi pomoglo razvoju zametka. Osim bjelanjka (albumina) koji je uz žumanjak najvidljiviji, tu su još i fibrozni sloj smješten direktno na vitelinskoj membrani žumanjka, dvije membrane sa unutarnje strane ljuske ojačane keratinskim vlaknima i vanjska ljuska od kalcijevog karbonata u kojoj se nalaze pore iaspunjene kolagenom. Da bi se zametak u jajetu mogao razviti jaje mora biti propusno za izmjenu plinova i relativno nepropusno za vodu.
Membrane koje Vas zanimaju stvara sam zametak. Majka mu je samo dala građevinska sredstva, a on to radi na slijedeći način: Tri zametna sloja (ektoderm, mezoderm i endoderm) ne ostaju vezana za zametak nego započinju rasti preko površine žumanjka. Mezoderm koji čini središnji sloj uskoro se razdvaja u dvije membrane između kojih se nalazi prostor ispunjen tekućinom. Vanjska membrana zove se somatska (parietalna) membrana, a unutarnja splanhična (visceralna) membrana. Prostor između njih zove se ekstraembrionski celom. Posljedica ovog razdvajanja mezoderma je nastanak dvije membrane: Jedne uz žumanjak (splanhopleure) koja se sastoji od endoderma prekrivenog splanhičnim mezodermom i jedne vanjske membrane (somatopleure) sastavljene od somatskog mezoderma prekrivenog ektodermom. Splanhopleura se širi preko čitave površine žumanjka i postaje žumanjčana vrećica. Somatopleura se, međutim, širi oko zametka sve dok ga potpuno ne obuhvati i zatvori se nad njim. Unutrašnji dio sumatopleure koji potpuno okružuje zametak je amnionska membrana ili amnion. Ona se sastoji od ektoderma (iznutra) i mezoderma (izvana). U vanjskoj somatopleuri (korionu ili horionskoj membrani) ektoderm se nalazi sa vanjske, a mezoderm sa unutarnje strane. Korionska se membrana i dalje širi sve dok potpuno ne obuhvati amnion, zametak i žumanjčanu vrećicu.
Alantois je treća važna membrana amniotskog jajeta. Ona izrasta iz stražnjeg dijela probavnog kanala zametka, a obložena je endodermom iznutra te splanhičnim mezodermom izvana. Alantois raste sve dok se ne susretne sa horionskom membranom te tada se unjemu razvije bogata mreža krvnih žila. Obje se membrane i dalje šire sve do unutarnje strane ljuske jajeta.
Korion i amnion zajedno oblažu zametak tijekom čitavog razvoja i spriječavaju njegovu dehidraciju. U ovojnici žumanjčane vrećice nalaze se krvne kapilare kroz koje se žumanjak prenosi u tijelo zametka. Alantois dobije važnu ulogu kada prorade bubrezi u zametku. Pošto je jaje zatvoreni sustav stvoreni urin nema gdje izaći , pa se mora uskladištiti u jajetu. Alantois, kao ovojnica koja je dovoljno udaljena od samog zametka, služi kao skladište toksičnih otpadnih tvari metabolizma. Alantoios ima važnu ulogu i u izmjeni plinova: plinovi difundiraju u i iz alantoisa (odnosno iz njegovih krvnih kapilara) kroz tanku korionsku ovojnicu i kroz poroznu vanjsku ljusku jajeta.
Amniotsko jaje sa svojim dvostrukim membranama (korionom i amnionom) te alantoisom predstavlja izuzetam mikrookoliš u kojem se zametak razvija u vodenom okolišu, a da samo jaje može (i mora) biti izvan vode. Iako se kokošji pilići izlegu za 3 tjedna, inkubacija u nekih životinja može trajati i znatno duže. Gmazovima je često potrebno i nekoliko mjeseci da bi se izlegli, a čitavo se to vrijeme zametak (kasnije fetus) nalazi u konbtroliranom vodenom okolišu jajeta.
dr. Zoran Tadić
Zavod za animalnu fiziologija, PMF, Zagreb
ztadic@public.srce.hr
16. veljače 1998.
E-školaŠ u suradnji sa om Stranice su još u izradi.