Histološko-citološka grada hidre
Tijelo hidre gradeno je od dva stanicna sloja izmedu kojih se nalazi zelatinozan, amorfan, nestanican sloj MEZOGLEJE.
Vanjski sloj, EKTODERM (EPIDERM) ima zaštitnu, respiratornu i
osjetilnu funkciju, a odgovoran je i za kontrakciju zivotinje, pa se shodno
tome, sastoji se od više tipova stanica:
GASTRODERM je unutarnji sloj stanica koji zatvara gastrovaskularnu
šupljinu. Njegova je osnovna funkcija je probava:
Regeneracija hidre i uloga intersticijalnih stanica u njoj.
Još od sredine 60-tih godina,
velika sposobnost regeneracije ovih zarnjaka bila je predmet istrazivanja
mnogih istrazivaca. Prvi organizmi cija je regeneracija bila proucavana
pod kontroliranim uvjetima bile su upravo hidre (Trembley, 1744.)
Ovisno o velicini ozljede
tj. o velicini amputiranog dijela tijela, hidra ce nadomjestiti izgubljeni
dio u punoj funkciji unutar 1 do 4 dana. Mikroskopska slika rane u regeneraciji
vrlo je slicna slici mladog pupa. Histološka pracenja regeneracije otkrila
su slijedece: Vec par sati nakon amputacije pocinje intenzivnija dioba
intersticijalnih stanica. One se akumuliraju na ozlijedenoj površini što
je posljedica njihove diobe u neposrednoj blizini rane te migracije tih
stanica iz udaljenijih dijelova tijela. Tu pocinje njihova diferencijacija
u ostale tipove stanica epiderma i gastroderma. Mezogleja se uz pomoc oba
epitelna sloja obnavlja vec poslije 48 sati.
Populacija intersticijalnih
stanica nastaje vrlo rano u embrionalnom razvoju hidre, ranije no bilo
koja druga vrsta diferenciranih stanica, te zadrzava karakter embrionalnih
pluripotentnih stanica. Tokom citavog zivota hidre, ta populacija ima visoku
mitoticku aktivnost i sudjeluje u procesima obnove organizma, spolnog i
nespolnog razmnozavanja. Intersticijalne stanice (I-stanice) igraju veliku
ulogu i u normalnoj regeneraciji hidre. Iz njih se pri regeneraciji (i
pupanju) diferenciraju specijalizirani tipovi stanica, a dio njihove populacije
ostaje nediferenciran kao svojevrsna "zaliha" u regeneriranoj zivotinji.
No, originalna populacija intersticijalnih stanica nije neophodna za regeneraciju.
Rezultati nekoliko istrazivanja pokazali su da i zivotinja kojoj su selektivno
uništene intersticijalne stanice, moze u potpunosti regenerirati izgubljene
dijelove tijela. To je posljedica sposobnosti specijaliziranih stanica
hidre (mioepitelne, gastrodermalne i zimogene stanice) da u odredenim uvjetima
dediferencijacijom predu u stanice posve nalik intersticijalnim. Te stanice
mogu migrirati kroz mezogleju i nadomjestiti gotovo sve tipove specijaliziranih
stanica. Zivotinja u cijoj regeneraciji nisu sudjelovale I-stanice zivi
nekoliko tjedana, i u njenim regeneriranim tkivima nema zivcanih stanica,
niti moze proizvesti spolne stanice. Uloga intersticijalnih stanica još
se intenzivno istrazuje i još je medu znanstvenicima kontroverzno pitanje.
Knjige
Knjige stranih izdavaca, izdane na engleskom jeziku, mogu se potraziti
u knjizarama ALGORITAM (u Zagrebu: Gajeva 1; tel: 01/42 81 89 ili
01/42 28 68; fax: 01/48 17 497) ili naruciti preko Interneta (uz placanje
kreditnim karticama i dostavu poštom), npr.:
Novo izdanje udzbenika profesora I. Matonickina "Beskralješnjaci
I" moze se dobiti u knjizarama izdavaca: "Školska knjiga - Zagreb",
ali i u knjizarama drugih izdavackih kuca.
Ako knjige pak zelite posuditi, najbolje se raspitati u Sveucilišnoj
i nacionalnoj biblioteci u Zagrebu ili bibliotekama Bioloških odsjeka fakulteta
prirodnih znanosti, na bilo kojem od hrvatskih Sveucilišta.
Irina Zupan
(izupan@biol.pmf.hr)
Zoologijski zavod, PMF, zagreb
Rooseveltov trg 6
1. veljače 1999.
E-školaŠ u suradnji
s om.
Održava Toni
Nikolić . Posljednje promjene 1. veljače 1999.