U Hrvatskoj obitava 5 porodica, s 13 vrsta životinja koje narod zove "žabama". Radi se o skupini vodozemaca čiji je točan naziv BEZREPCI ili bezrepi vodozemci (red Anura). Samo porodicu Ranidae nazivamo pravim žabama. Ostale skupine su krastače (Bufonidae), mukači (Discoglossidae), gatalinke (Hylidae) i češnjače (Pelobatidae).
Iz podataka koje ste dali u pitanju, ne mogu znati
da li ste stvarno našli žablja jaja! Naime siječanj i veljača nisu mjeseci
uobičajenog razmnožavanja vodozemaca. To se najčešće događa u ožujku ili
travnju. No pošto početak razmnožavanja ovisi o porastu temperature tj.
događa se čim nakon zime malo otopli, a vaša je škola u Dalmaciji - sve
je moguće. Npr. šumska smeđa žaba, Rana dalmatina se razmnožava
vrlo rano. Da ne bi bilo grešaka prave žabe jaja polažu u velikoj masi
(grudi) nalik na oblak, dok su jaja krastača nanizana u dugim nizovima.
U istoj bari mogu se naći jaja vodenjaka koja su pojedinačna i okružena
hladetinastom tvari. Pri provjeri, poslužite se slikom 1. Crne kugle
u sredini su jaja, dok je veći ili manji prozirni sloj želatinozna
zaštitna ovojnica.
Slika 1. Jaja pojedinih rodova žaba. a.
Discoglossus, b. Bombina, c. Alytes (nema
ga u nas), d. Pelobates , e. Bufo, f. Hyla,
g. Rana.
Kada započinjete rad s vodozemcima, bilo bi korisno u nekom od udžbenika o kralješnjacima potražiti podatke o njihovoj općoj biologiji. Dobro je znati i o kojoj se vrsti bezrepca radi. Dakle treba nabaviti i neki od ključeva za određivanje vodozemaca, pa mogućnosti slikovni (sadrži slike odraslih jedinki i svih razvojnih stadija pojedinih vrsta). Nažalost ključ na hrvatskom jeziku, koji bi obuhvaćao naše vrste, još ne postoji. No mogu vam preporučiti nekoliko stranih "klasika" npr. Engelmannov ili Arnold-Burtonov ključ (reference na kraju teksta). |
Većina bezrepaca može se održavati u laboratoriju
ili kući. Jaja bi trebali sakupiti čim se pojave u bari. Pri sakupljanju,
vrlo je bitno da zapišete ili označite točno mjesto tj. baru ili dio jezera
iz kojeg ste uzeli jaja. Uzmite manju količinu jaja, te nešto vodenog bilja.
Većinu jaja ipak ostavite u prirodnom staništu. Sakupljena jaja stavite
u akvarij ili staklenu posudu. U izradi akvarija pomoć će vam slike
2 i 3. Ako nemate filtar za vodu i aeratore, vodu u akvariju mijenjajte
svaka 2-3 dana (naravno, nije dobro koristiti vodovodnu vodu, jer u pravilu
sadrži mnogo klora, a vodene ga životinje loše podnose. Ako nemate drugog
izbora, ostavite vodovodnu vodu da odstoji nekoliko dana). Pazite da posuda
nije direktno izložena suncu. Ako uzimate životinje s više lokaliteta,
držite ih u zasebnim, označenim akvarijima.
Slika 2. Izrada akvarija.
Moći ćete pratiti kako se iz jaja legu punoglavci, čijom se metamorfozom razvijaju odrasli bezrepci. Primijetit ćete da se promjenom oblika punoglavaca mijenja i način njihove prehrane. Punoglavci su isprva vegetarijanci i hrane se vodenim biljem. No, kada im počnu rasti stražnje noge, počinju se hraniti mesom. U tu će vam svrhu odlično poslužiti hrana za pse ili mačke. Kada im počnu nestajati repovi, te izgube škrge i počnu udisati zrak, žabe polako izlaze iz vode. Stoga u akvarij postavite kamenje ili drvo na koje se mogu popeti. S obzirom da se radi o dobrim skakačima, pokrijte akvarij!!! Kada se razviju do ovog stadija, savjetujem vam da ih vratite u prirodu, jer će samo ondje naći kukce kojima se hrane. Ne zaboravite ih vratiti na točno isto mjesto na kojem ste sakupili jaja. Što se pokusa sa žabama tiče:
Stoga im ne bi smjeli nauditi u bilo kojem smislu! U svijetu, pa i kod
nas, već se desetljećima primjećuje pad populacije vodozemaca. Tehnički,
ne bi ih smjeli ni sakupljati bez odobrenja Državne uprave za zaštitu prirodne
i kulturne baštine. To naravno ne znači da se ne možete ništa s njima raditi.
U pokusima sa punoglavcima ne morate ih nužno trovati. Moguće je
napraviti jednostavne pokuse (s umjerenim brojem životinja) o utjecaju
promjene ekoloških faktora na brzinu rasta i razvoja.
|
Slika 3. Izgled akvarija.
U Hrvatskoj postoji i "Hyla", Društvo za zaštitu i proučavanje vodozemaca i gmazova Hrvatske, skupina mladih, stručnih ljudi, potpuno otvorenih za suradnju. Ako ste zainteresirani za rad s vodozemcima, oni vam mogu pružiti najviše informacija o tome. Možete im se javiti poštom ili e-mail-om:
U izdanju Hyle, ove će godine izaći knjižica (priručnik) o vodozemcima, namijenjena upravo zainteresiranim učenicima, a pored drugih praktičnih stvari, sadržavat će i jednostavni slikovni ključ za određivanje vrsta.
Dodatna literatura:
4. veljače 1999.
E-školaŠ u suradnji
s om.
Održava Toni
Nikolić . Posljednje promjene 5. veljače 1999.