Toni Nikolić doc. dr. sci.
A sada odgovor:
Endokrini sustav je sustav žlijezda s unutarnjim lučenjem. Te
žlijezde (koje zovemo i endokrinim žlijezdama) luče svoje proizvode izravno
u krv. Žlijezde s vanjskim lučenjem (na pr. jetra ili žlijezde slinovnice)
ne luče svoje proizvode u krv nego na razna druga mjesta (na površinu kože,
u probavni kanal, itd). Proizvode žlijezda sa unutarnjim lučenjem zovemo
hormoni. Oni se izlučuju u krv u vrlo malim količinama, a njihova
je zadaća trajna regulacija fizioloških procesa. Hormoni su svojem kemijskom
sastavu mogu biti:
Evo sada vrlo kratkog opisa djelovanja nekih hormona i vrlo kratkog
opisa endokrinih žlijezda.
HIPOFIZA: Sastoji se
rednjeg režnja (adenohipofize), srednjeg režnja i stražnjeg režnja (neurohipofize).
Prednji režanj luči adrenokortikotropni hormon (adrenokortikotropin), hormon
rasta, prolaktin, tireotropni hormon (tireotropin), hormon stimulacije
folikula (FSH) i luteinizirajući hormon (LH). Stražnji režanj luči antidiuretički
hormon (vazopresin) i oksitocin. Ljudi nemaju srednji režanj hipofize,
ali u životinja koje ga imaju (na pr. štakor) on luči i hormon stimulacije
melanocita (melatonin).
Adrenokortikotropni hormon (ACTH) - peptid: Potiče lučenje glukokortikoidnih hormona nadbubrežne žlijezde. Hormon stimulacije folikula (FSH) - glikoprotein: Potiče sazrijevanje folikula u jajnicima. Luteinizirajući hormon (LH) - glikoprotein: U ženki regulira završno sarijevanje folikula, lučenje estrogena, ovulaciju, nastanak žutog tijela i lučenje progesterona. U mužjaka potiče proizvodnju i lučenje androgenih hormona. Tireotropni hormon (TSH) - glikoprotein: Potiče proizvodnju i lučenje hormona štitne žlijezde. |
HIPOTALAMUS: Hipotalamus je dio mozga, ali zbog svoje uske povezanosti sa hipofizom ima vrlo važnu ulogu u endokrinom sustavu. On luči slijedeće hormone:
Faktor lučenja adrenokortikotropina (CRH) - peptid: Potiče lučenje
adrenokortikotropina.
Faktor lučenja hormona rasta (GRH) - peptid: Potiče lučenje
hormona rasta.
Faktor lučenja gonadotropina (GnRH) - peptid: Potiče lučenje
hormona stimulacije folikula i luteinizirajućeg hormona.
Faktor inhibicije lučenja melatonina (MIH) - peptid: Koč lučenje
melatonina.
Faktor inhibicije lučenja prolaktina (PIH) - amin: Koči lučenje
prolaktina.
Somatostatin (GIH) - peptid: Koči lučenje hormona rasta i mnogih
drugih hormona (na pr. tireotropina i inzulina).
ŠTITNA ŽLIJEZDA (ŠTITNJAČA): Ona luči trijodtironin, tiroksin i kalcitonin. Trijodtironin i tiroksin imaju slično djelovanje i sličnog su kemijskog sastava, pa ću zato samo opisati djelovanje tiroksina.
Tiroksin - derivat aminokiseline (tirozina): Luče ga folikularne
stanice štitnjače. Ubrzava metabolizam, proizvodnju topline, potiče ukupni
rast i razvoj organizma, u vodozemaca regulira metamorfozu. Djeluje na
sva tkiva, ali posebno na skeletne mišiće, srce, jetru i bubrege.
Kalcitonin - peptid: Luče ga parafolikularne stanice. Smanjuje
otpušanje kalcija iz kostiju. Pojačava lučenje kalcija i fosfata urinom.
PAŠTITNA ŽLIJEZDA: Smještena je na štitnjač i u nekoliko dijelova. Luči hormon paštitne žlijezde:
Hormon paštitne žlijezde (PTH) - peptid: Potiče otpuštanje kalcija iz kostiju. Povećava apsorpciju kalcija u crijevu i smanjuje izlučivanje kalcija u urinu.
GUŠTERAČA (PANKREAS): Gušterača je endokrina i egzokrina žlijezda. Egzokrini dio luči probavne enzime u probavni kanal (u duodenum - dvanaestopalačno crijevo). Endokrini dio nalazi se razmješten u gušterači u obliku tzv. Langerhansovih otočića. U njima razlikujemo tri tipa stanica: alfa, beta i delta. Alfa stanice luče glukagon, beta stanice inzulin, a delta stanice somatostatin.
Glukagon - peptid: Potiče razgradnju glikogena u jetri i otpuštanje
glukoze u krv. Ubrzava razgradnju masti.
Inzulin - peptid: Djeluje na gotovo sva tkiva, a potiče unos
glukoze i aminokiselina u stanice.
NADBUBREŽNA ŽLIJEZDA: Razlikujemo dva dijela nadbubrežne žlijezde: koru i moždinu. Moždina luči adrenalin i noradrenalin, a kora glukokortikoide i mineralokortikoide.
Adrenalin i noradrenalin - amini: Djeluju na sva tkiva. Ubrzavaju
rad srca, potiču vazokonstrikciju, razgradnju glukoze i masti. Njihovo
je lučenje pojačano u stresnim situacijama.
Glukokortikoidni hormoni - steroidi: Zovemo ih i kortikosteroidima.
U sisavaca ih ima više vrsta, a najvažniji su su kortisol, kortizon i kortikosteron.
Imaju mnogobrojne učinke na metabolizam: Potiču otpuštanje aminokiselina
iz mišića i proizvodnju glukoze u jetri, ubrzavaju prijenos masnih kiselina
iz masnih stanica u jetru, imaju jako protuupalno djelovanje.
Minaralokortikoidni hormoni - steroidi: Potiču apsorpciju natrijevih
iona u bubrezima.
SPOLNE ŽLIJEZDE: Najvažniji hormoni spolnih žlijezda su estrogeni i androgeni hormoni. Oni imaju različita djelovanja na tkiva, organe i na ponašanje.
Estradiol (estrogeni) - steroid: Potiče razvoj i održavanje
ženskih spolnih značajki i utječe na ponašanje. Potiče razvoj jajašca i
djeluje na endometrij maternice.
Progesteron - steroid: Održava cikličke promjene endometrija
maternice, potiče sazrijevanje mliječnih kanalića u dojkama.
Testosteron - steroid: Potiče razvoj i održavanje muških spolnih
značajki i utječe na ponašanje. Potiče razvoj spermija.
Ovdje su navedeni najvažniji hormoni sisavaca. Listajući knjige iz humane fiziologije zamjetiti ćete da se neki hormoni razlikuju, i da ljudi luče i još neke hormone (na pr. kora nadbubrežne žlijezde osim kortizola i aldosterona luči i dehidroepiandrosteron koji je androgeni hormon, neke životinje umjesto oksitocina proizvode vazotocin koji ima isto djelovanje, itd).
I organi i stanice imunosnog sustava luče spojeve koje možemo zvati
hormonima. Timus luči hormone koji utječu na sazrijevanje limfocita T.
Stanice imunosnog sustava luče spojeve koje zovemo citokinima, a koje po
svojem djelovanju zapravo možemo razvrstati u posebne hormone. Životinje
mogu sa površine svojih tijela lučiti spojeve koje zovemo feromoni, a koji
imaju važnu ulogu u kemijskoj komunikaciji među jedinkama (na pr. prilikom
pronalaženja partnera za parenje, za signalizaciju opasnosti, itd).
Dr. Zoran Tadić
Zavod za animalnu fiziologiju, Prirodoslovno - matematicki fakultet
Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb
tel.(01) 4826 266 fax. (01) 4826 280
ztadic@public.srce.hr
E-školaŠ u suradnji
s om.
Održava Toni
Nikolić . Posljednje promjene 31. svibanj 1999.