Toni Nikolić . A sada odgovor:
Na ovo mi je pitanje vrlo teško odgovoriti! Naime, postoji mnogo vrsta životinja (sisavci, price. gmazovi, vodozemci, ribe i beskralježnjaci) i svaka skupina ima neke posebitosti u sastavu krvi. Ipak, dati ću vam nekoliko podataka koje Vas mogu zanimati.
Kao prvo, definicija krvi: To je tekuće vezivno tkivo koje kruži tijelom,
a prenosi plinove, hranjive i otpadne tvari. Naravno, krv ima još zadaća,
ali ovo su najvažnije. U kralježnjaka, krv kruži u zatvorenom sustavu žila.
Krv u nekih beskralježnjaka (primjerice, kukaca) zove se hemolimfa, a izlijeva
se iz krvnih živa u međutkivne prostore, jer kukci imaju otvoreni cirkulacijski
sustav. U kukaca, osim gore navedenih funkcija, hemolimfa ima i dodatne
zadaće. Ona, primjerice, pomaže pri presvlačenju i drži krila raširenim.
Stanice koje nalazimo u hemolimfi zovemo hemociti. Oni u različitih
beskralježnjaka imaju različite zadaće, a i različito izgledaju. Mekušci
u hemolimfi imaju amebocite i granulocite koji vrše fagozitozu i imaju
ulogu u skladištenju glikogena, sudjeluju u imunoreakcijama i zacjeljivanju
otvorenih rana. Člankonošci imaju hemocite, granulocite, plazmacite i sferulocite
koji imaju različite zadaće. Bodljikaši imaju različite hemocite i celomocite
koji su po svojoj građi i zadaći slični stanicama krvi kralježnjaka.
Svi kralježnjaci imaju u krvi stanice. One se dijele na eritrocite (crvene krvne stanice) i na leukocite. Leukocita ima manje nego eritrocita (otprilike 1% krvnog volumena). Leukociti se dijele na granulirane i negranulirane, prema tome da li u citoplazmi postoje granule. Negranulirani leukociti su limfociti i monociti, a granulirani su eozinofili, bazofili i neutrofili. U krvi su prisutni i trombociti koji imaju ulogu u grušanju krvi. Oni nisu stanice nego mali fragmenti bez jezgre koje proizvode megakariociti. Veličina i oblik leukocita jako se razlikuje od skupine do skupine kralježnjaka tako da je nemoguće dati opći opis.
Oblik, veličina i broj eritrocita također se jako razlikuju u kralježnjaka.
Eritrociti većine kralježnjaka (osim sisavaca) imaju jezgru. Međutim, neke
ribe i vodozemci također imaju eritrocite bez jezgri. Daždevnjaci roda
Amphiuma, koji žive u južnom dijelu SAD, imaju najveće eritrocite među
kralježnjacima (65 X 13 X 13,5 mm). Eritrociti ptica elipsoidnog su oblika,
imaju jezgru i veći su od eritrocita sisavaca (prosječna veličina 12 X
5 X 8 mm). Najveće eritrocite među pticama ima noj (16 X 10 X 8 mm).
Eritrociti sisavaca nemaju jezgre, pa stoga nisu prave stanice. Većina
sisavaca ima eritrocite koji imaju oblik bikonkavnih diskova. Deva i ljama
imaju elipsoidne eritrocite, a neke vrste miševa imaju vrlo male okrugle
eritrocite.
Šaljem Vam i nekoliko slika različitih eritrocita i leukocita.
Obratite pažnju kako se leukociti i eritrociti morfološki razlikuju u različitih
skupina kralježnjaka.
Eozinofili i eritrociti deve.
Eozinofili i eritrociti zmije.
Ako želite detaljnije informacije o ovom području, javite mi se na moj E-mail , pa Vam mogu dati dodatnu literaturu.
Dr. Zoran Tadić
Zavod za animalnu fiziologiju, Prirodoslovno - matematicki fakultet
Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb
tel.(01) 4826 266 fax. (01) 4826 280
ztadic@public.srce.hr
E-školaŠ u suradnji
s om.
Održava Toni
Nikolić . Posljednje promjene 25. svibanj 1999.