Čovjek je okružen velikim brojem različitih vrsta
mikroorganizama iz zraka, vode, hrane, s biljaka i životinja. Pojedine
vrste mikroorganizama adaptirale su se na različita tkiva/organe čovjeka
(koža, nos, usna šupljina, probavni trakt, urogenitalni trakt i sl.)
i stoga najnormalnije čine mikrofloru zdravog čovjeka. Međutim, osim spomenutih
mikroorganizama koji žive u svojevrsnoj simbiozi s čovjekom, postoje i
patogeni mikroorganizmi koji su uzročnici različitih zaraznih bolesti kod
ljudi. Tako, na primjer, debelo crijevo (kolon) čovjeka normalno sadrži
velike količine probavljene hrane koja je izvrsna podloga za rast najrazličitijih
vrsta mikroorganizama. Otprilike 1/3 težine fecesa otpada na mikroorganizme,
od kojih su poznate koliformne bakterije, Proteus, Pseudomonas aeruginosa,
laktobacili, Clostridium vrste i dr.
Isto tako, može se dogoditi da u kolon dospiju patogene vrste poput
Salmonellae ili eneropatogene E. coli, koje će izazvati različite
zarazne bolesti.
U mnoštvu postojećih mikroorganizama normalne mikroflore čovjeka, koji
egzistiraju u debelom crijevu (kolonu), najpoznatiji predstavnik je nepatogena
Escherichia coli. Po sistematici, Escherichia coli spada
u rod Escherichia, porodicu Enterobacteriaceae. To je gram-negativni
bacil (štapić) dugačak 1 - 4 *m, a širine 0.4 - 0.7 *m, koji ne stvara
spore, raste aerobno ili fakultativno anaerobno. Nepatogeni oblik ove bakterije
živi u "dobrosusjedskim" odnosima s čovjekom i obavlja mnoge zadaće poput:
sinteze velikih količina vitamina B-kompleksa kao što su tiamin (B1), riboflavin
(B2), niacin, piridoksin (B6), folnu kiselinu, inozitol i dr. razgradnje
otpadnih produkata koji se u crijevu inače ne bi mogli razgraditi
djeluje antagonistički na patogene uzročnike (naseljava dijelove kolona
i tako konkurira naseljavanju patogenih organizama) i dr.
Kao što je već spomenuto, feces sadrži veliki broj nepatogenih mikroorganizama
normalne crijevne flore, ali u određenim uvjetima nepatogeni oblici mogu
se preobraziti u patogene vrste koje mogu izazvati različite infekcije
u probavnom traktu. Stoga je u slučajevima infekcija (akutna dijareja
popraćena jakom dehidracijom, povraćanjem i sl.) neophodno izolirati i
točno identificirati svaku pojedinu vrstu mikroorganizma, te mikrobiološkom
dijagnostikom utvrditi patogenog kliconošu. Odabir adekvatnog bakteriološkog
ispitivanja prilikom sumnje na koli-infekciju vrlo je raznolik, u ovisnosti
o tome koja osobina mikroorganizma se želi pratiti. Identifikaciju E. coli
iz uzorka fecesa moguće je obaviti praćenjem:
Spomenuta ispitivanja detaljno su opisana u svakom mikrobiološkom priručniku!
Ako bi se željelo izolirati E. coli iz fecesa u skromnim, srednjoškolskim, laboratorijskim uvjetima moguća procedura je slijedeća:
Mali uzorak fecesa stavi se u fiziološku otopinu, te se potom sterilnom mikrobiološkom ušicom nacijepi na selektivnu, krutu podlogu za rast koliformnih bakterija u koje spada i E. coli.
Selektivne podloge su raznovrsne, a najčešće se upotrebljava ljubičasto crveni žučni agar (PLIVA). Nakon inkubacije 24 - 48 sati / 37*C izrastu sitne, crvenkaste kolonije. Potom se, mikrobiološkom ušicom, jedna kolonija nanese na kruti hranjivi agar (kosi ili na ploči), gdje nakon inkubacije pri već spomenutim uvjetima nastanu mliječno-bež kolonije. Iz ovih se kolonija pripravlja mikroskopski preparat koji se boji po Gramu (pogledati proceduru u mikrobiološkom priručniku). Nakon bojanja, pod mikroskopom se mogu zamijetiti vrlo kratki (ne dugački!!!), crveni, Gram-negativni štapići pod ukupnim povećanjem 1000 x - 1500 x.
Osim mikroskopski, da bi se uvjerili da se doista radi o E. coli,
a ne nekoj drugoj vrsti koliformne bakterije prisutne u fecesu, potrebno
je koloniju naraslu na krutom hranjivom agaru ispitati na tzv. "IMRVPC"
testu (zovu ga još i IMVIC-test), što je skraćenica od indol, metilno crvenilo,
Voges-Proskauerova reakcija i citrat:
*Pripravu podloga i izvođenje reakcija pogledati u mikrobiološkom priručniku
Ukoliko su rezultati pozitivni za Indol i MetilRed, a negativni za VogesProskauer i Citrat (+ + - -) radi se doista o E. coli. Ako su rezultati za Indol i MetilRed negativni, a za VogesProskauer i Citrat pozitivni (- - + +) radi se o nekoj drugoj vrsti koliformne bakterije.
Napomena: u bolnicama se koriste gotove selektivne podloge i regensi, tako da je izolacija i identifikacija mikroorganizama rutinska i zahtijeva malo vremena prilikom ispitivanja uzorka.
mr. sc. Jasmina Pehadžić
Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb
E-školaŠ u suradnji
s om.
Održava Toni
Nikolić . Posljednje promjene 1 srpanj 1999.