Jedinke u prirodi nisu odvojene jedna od druge, nego su međusobno povezane u prirodne skupine ili populacije koje su sastavljene od manjeg ili većeg broja jedinki iste vrste. Dakle, realni oblik postojanja vrste jest populacija, jer se čitav život vrste zbiva u njezinu okrilju. Jedinke koje pripadaju istoj populaciji mogu se slobodno međusobno razmnožavati pa je populacija prije svega reproduktivna zajednica biseksualnih jedinki koje žive na određenu prostoru. Budući da je populacija reproduktivna zajednica biseksualnih jedinki koje se među sobom razmnožavaju, one imaju i zajedničku zalihu gena ili genofond (eng. gene-pool). Na osnovi toga Dobzhanski populaciju definira kao reproduktivnu zajednicu spolnih jedinki koje se uzajamno oplođuju i imaju zajednički fond gena. Do zajedničkog fonda gena dolazi zbog toga što postoji stvarna ili pak potencijalna mogućnost panmiksije, tj. razmnožavanja svake jedinke sa svakom. Budući da jedinke u populaciji nemaju potpuno jednaku genetsku osnovu, pri razmnožavanju one se miješaju i akumuliraju. Posljedica je toga stvaranje novih kombinacija nasljednih karakteristika, što daje osnovu za mikroevoluciju životnih oblika. Samo je unutar takva dinamičkog sustava omogućeno održavanje kontinuiteta vrste razmnožavanjem i nasljeđivanjem. Populacija se, dakle, može mijenjati u vremenu. Te promjene mogu dovesti i do stvaranja podvrste. Osnovno obilježje populacije jest njezina dinamičnost zbog koje jedinke što je izgrađuju nemaju određen i nepromijenjen karakter ili tip. Dinamika se populacije očituje stalnim promjenama u veličini, gustoći i sastavu.
Granice populacije u prostoru i vremenu su nejasne i u praksi se često arbitrarno postavljaju od samog istraživača.
Dem je skupina jedinki neke populacije koje obično žive na vrlo ograničenom prostoru i međusobno se rasplođuju.
Na osnovi svega što je dosad rečeno mogli bismo definirati populaciju, kako se ona shvaća u genetici i u organskoj evoluciji. Populacija bi, prema tom gledanju bila skup jedinki iste vrste, obično i zajedničkog podrijetla, koje istovremeno žive na određenom prostoru, a međusobno se mogu stvarno ili potencijalno razmnožavati, uz uvjet da su spolno zrele, suprotna spola i da odgovaraju jedna drugoj s obzirom na spolni odabir. Prema tome, u životinja koje se razmnožavaju isključivo nespolnim putem (aseksualno) ili samooplodnjom ne možemo govoriti o populacijama u genetičkome i evolucijskome smislu. Takve životinjske vrste ne stvaraju populacije, nego klonove ili čiste linije.
Ne znam koliko je ova definicija "čvrsta" ali nadam se da vas je ovaj
odgovor (zoološke prirode) na pitanje zadovoljio. Ako želite produbiti
vaše znanje o toj problematici savjetujem vam da počnete sa slijedećim
knjigama (od kuda potječe i ovaj tekst):
E-školaŠ u suradnji
s om.
Održava Toni
Nikolić . Posljednje promjene 16. srpanj 1999.