DNA ili deoksiribonukleinska kiselina i RNA ili ribonukleinska kiselina su kemijski vrlo slične molekule. Njihova je uloga u živom svijetu najčešće različita, ali su tako povezane da je funkcija RNA nezamisliva bez DNA i obratno. Pitanje "Što je to DNA?" postavljeno je i već odgovoreno u okviru E-mail škole. Zbog toga bih te želio uputiti na listu odgovora E-mail škole gdje možeš saznati dio odgovora na tvoje pitanje.
I DNA i RNA su dugačke lančaste molekule, prve su dvolančane (spajaju se komplementarne dušićne baze dvostruki i trostrukim vodikovim vezama), a druge najčešće jednolančane. Obje vrste molekula su sastavljene od većeg broja nukleotida (pentoza + dušićna baza) povezanih fosfodiesterskom vezom. Kod DNA pentoza je deoksiriboza, a kod RNA riboza (slika 1). Kod DNA četiri dušićne baze su adenin (A), gvanin (G), citozin (C) i timin (T) dok su kod RNA tri dušićne baze iste, a timin (T) je zamjenjen uracilom (U)(slika 2).
Za DNA kažemo da su molekule nasljeđa jer u jezgri, mitohondrijima i kloroplastima stanice sadrže upute (gene) za izgradnju proteina koji sudjeluju u izgradnji stanice te u regulaciji svih životnih procesa u stanici pa i u cijelom višestaničnom organizmu. RNA molekule su obično posrednici između DNA i njihovog konačnog produkta, proteina. RNA molekule u stanici prenose informaciju s DNA (glasnička RNA ili mRNA engl. messenger) na ribosome (rRNA) gdje se sastavljaju proteinski lanci uz pomoć transportne RNA (tRNA engl. transfer). Zanimljivo je naglasiti kako uz ove funkcije postoje i neka odstupanja npr. kod nekih skupina virusa molekula nasljeđa nije DNA nego RNA. Uz navedene "glavne" funkcije postoje i neke druge funkcije RNA i DNA kao što je ona u kojoj kratki odsječak RNA služi kao klica pri umnožavanju DNA (npr. pri mitozi).
Postoji veliki broj knjiga koje obrađuju problematiku DNA i RNA molekula. Ove knjige su pisane obično na engleskom jeziku i do tih naslova možeš lako doći preko Interneta (http://www.amazon.com). Za upotpunjenje i proširenje tvoga znanja predlažem ti hrvatski prijevod uđbenika za studente biokemije pod naslovom: Strayer, L. 1991: Biokemija. Školska knjiga, Zagreb.
mr. Zlatko Liber
Botanički zavod, PMF, Zagreb
z.liber@botanic.hr
E-školaŠ u suradnji
s om.
Održava Toni
Nikolić . Posljednje promjene 25. studeni 1999.