76. Kako
glase šifre za 20-ak aminokiselina u živim organizmima i kakvi su
utjecaji svake od njih?
(X. Gimnazija (Zgb.), 4. raz.)
50-tih godina je otkrivena struktura molekule DNA, a također je pokazano
da geni određuju strukturu bjelančevina tj. sekvencu aminokiselina u polipeptidnom
lancu. Genetička poruka za polipeptidni lanac zapisana je u DNA kao serija
od tri nukleotida (tzv. tripleti) - to se zove GENETIČKI KOD. To znači
da je triplet baza (nukleotida) najmanja jedinica koja kodira (nosi informaciju)
za jednu aminokiselinu. Genetički kod je univerzalan i dijele ga svi živući
organizmi. Kod je također degeneriran jer sadrži puno više informacija
nego što je potrebno. Naime ima ih 64 (43=64) (4 je broj slova odnosno
broj baza u DNA), što je puno više od broja aminokiselina (20) tako da
više tripleta nosi informaciju za jednu aminokiselinu. Tripleti (kodovi)
u DNA komplementarni su tripletima u mRNA (glasnička RNA), a njih nazivamo
kodoni. Od 64 kodona jedan je tzv. START kodon (AUG) kojim započinje biosinteza
proteina. Taj kodon nosi informaciju za aminokiselinu metionin. To je dakle
uvijek prva aminokiselina u polipeptidnom lancu. Postoje i tzv. STOP
kodoni: UAA, UAG, UGA. Sa njima prestaje translacija (prevođenje) odnosno
biosinteza proteina.
Aminokiseline su sastavni dio proteina. Redoslijed aminokiselina daje
primarnu strukturu proteina koja zapravo i određuje njegovu funkciju. Već
je rečeno da geni nose uputu za sintezu proteina i to na indirektan način.
Most koji povezuje genetičku informaciju i sintezu proteina je molekula
mRNA (glasnička RNA).
Tablica 1. Genetske šifre za kodiranje pojedinih amnokiselina u nukleinskim
kiselinama.
doc. dr. Mirjana Pavlica
Zavod za molekularnu biologiju, Prirodoslovno-matematički fakultet,
Zagreb
(mpavlica@zg.biol.pmf.hr)
Što se tice utjecaja amnikoiselina, morali bi definirati "utjecaja na
što?". U svakom slučaju, za opisivanje uloga svih amniokiselina u metabolizmu
treba jako puno mjesta, tj. pitanje je preopće. Probajte konzultirati specijalističku
literaturu, npr. Karlsonovu ili Strayerovu Biokemija (obje dostupne na
hrvatskom jeziku), pa postaviti preciznije pitanje.
doc. dr. Toni Nikolić
Botanički zavod, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
(toni@botanic.hr)