Vjerujem da vam je poznatata činjenica kako znanstvenici već odavno nastoje između oragnizama ustanoviti njihovu međusobnu povezanost i srodnost te njihov razvoj i podrijetlo. Taj zadatak ima sistematika, filogenija, odnosno filogenetska sistematika. Sistematika nastoji sve organizme, recentne i one koje su živjele u prošlosti, grupirati u jedan pregledan sustav prema određenim principima. Sistematika, redovito usvajanjem novih spoznaja, doživljava promjene. Dinamika tih promjena u novije vrijeme brža je i učestalija, posebice danas, kada se organizmi sve više proučavaju na molekularnom nivou.
Pri tome valja uvijek imati na umu da niti jedna sistematika u potpunosti ne zadovoljava prirodni slijed, već je ona produkt čovjekovih saznanja i spoznaja. Odnosi se to i na tvoj upit o tome da li alge spadaju u carstvo biljaka ili prokariota. Ovisno o sistematici kojom se služiš tj. njenom autoru te o tome s kojeg stanovišta promatraš i analiziraš ove organizme, i sam možeš zaključiti da su oba pojma zadovoljavajuća. Naime, svi organizmi koji autotrofno stvaraju sebi hranu (fotosinteza) spadaju u carstvo biljaka. S druge strane pojam protista nastaje u momentu spuštanja sistematike na molekularni niovo, pa tako ovo carstvo obuhvaća sve jednostanične organizme, jednostavnije biološke organizacije, a obuhvaća: bakterije, alge, jednostanične gljive algašice i sluznajče, a također i protozoa. Dakle po organizacijskom tipu građe stanice, jednostanične alge spadaju u carstvo protista npr. jednostanična zelena alga roda Chlorella, dok istovremeno unutar skupine zelenenih alga imamo rod Chara (parožine), koja je višestanična, visoko diferencirana (ima analogne dijelove stabljici, listu i korjenu kod viših biljaka) te se po svojim fiziološkom osobinama i funkcionalnoj građi svrtava u carstvo biljaka. Vjerujem da je vaša profesorica u istom kontekstu iskoristila ove pojmove. Nadam se da ti je sada jasnije kako nisu sve alge protisti te da u to carstvo ne pripadaju samo alge(biljni organizmi) već i gljive kao i protozoa (bezkralješnjaci).
doc. dr. Anđelka Plenković-Moraj
Botanički zavod,
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Ja bih se nadovezao. Razlike u klasifikacijskim sustavima pojedinih autora očite su na svim nivoima. Fenomen ima korjenje i u tome što su često "pretinci" (rodovi, redovi, porodice, razredi) u koje organizme nastojimo smjestiti, posljedica nastojanja da se "stvari" ureda, čak i onda kada ne postoji prirodno uređenje. U pravilu, što je taksonomski rang viši, to su skupine realnije, a što on ide prema nižim taksonomskim kategorijama to je varijabilniji, a razlike u stavovima veće.
Predlažem jednostavni pokus koji će zorno ilustrirati problem. U razredu vas ima cca 30-tak. S nekoliko svojih kolega pokušaj grupirati učenike u skupine sličnih osoba (uzmimo radi jednostavnosti da je sličnost = srodnost). Neka svaki od njih ponaosob najprije definira osobine na temelju kojih će učenike grupirati u proizvoljan broj skupina međusobno "sličnih" osoba. Neka ih napiše na papir. Važno je da osobine budu određene bez "virenja preko ramena", dakle svaki sam. Potom neka svaki od njih ponaosob grupira učenike (ali tako da ih onaj drugi ne zna kako je to učinio), na temelju odabranih osobina. Dakle, Skupina 1 s osobinama "xy" (Pero, Marija, Miki, ....) Skupina 2 s osobinama "zk" (Vesna, Zoran, Dražen, ...) i td. Usporedite rezultat. Uvjeren sam da će se "klasifikacija" razlikovati ne samo po sastavu pojednih grupa, već i u njihovom ukupnom broju. Pokušaj objasniti zašto se to događa, pa se opet javi.
doc. dr. Toni Nikolić
Botanički zavod,
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
(toni@botanic.hr)
E-školaŠ u suradnji
s om.
Održava Toni
Nikolić . Posljednje promjene 17. veljače 2000.